Poštovani i dragi gosp. dr. Tomislav Dragun rado odgovaram na vaše pismo iako sam malo u zakašnjenju…

 

                                                                                     Prilažem Vam sliku
                                                                                     S lijeva:
                                                                                     Dr. Drago Zudenigo,
                                                                                     Vjekoslav “Maks” Luburić, general Drinjanin,
                                                                                      Živko Vasilj,
                                                                                     Barcelona, ljeta Gospodnjega 1962.
                                                        Sliku stavio uz ovaj vrlo vrijedni povijesni opis Mile Boban u Austinu, Texas
                                                        ponedjeljak 18 rujna 2023. Sliku mi je dao mjeseca lipnja 2014. godine u svom
                                                        stanu u Stuttgartu, Njemačka Živko Vasilj (1934-2017.


From: Tomislav Dragun <tomislav.dragun@gmail.com>
Sent: Monday, September 18, 2023 5:54 AM
To: Mile Boban <mileboban748@gmail.com>; Milan Boban <froate@hotmail.com>;
Subject: Fwd: “OSVIT”, Sarajevo, 1942/1944. – Suradnici: Dr. DRAGO ZUDENIGO
Šalje: Tomislav Dragun <tomislav.dragun@gmail.com>
Date: pon, 18. ruj 2023. u 07:50
Subject: “OSVIT”, Sarajevo, 1942/1944. – Suradnici: Dr. DRAGO ZUDENIGO
To: Annie Boban <froate@hotmail.com>

DRAGO ZUDENIGO

 

U „Osvitu“:

1 – Kalemi (Dr. Drago Zudenigo): Nezavisna Država Hrvatska u Novoj Europi (1-2)

2 – Dr. Drago Zudenigo: Hrvatska i Nova Evropa, nastavak (2-2)

3 – Dr. Drago Zudenigo: Sklad idejnih probitaka Hrvatske i Nove Evrope (4-2)

4 – Dr. Drago Zudenigo: Tri godine Slovačke (5-2)

5 – Dr. Drago Zudenigo: Baščaršija u Sarajevu (7-5)

 

image.png
Dr. Drago Zudenigo je bio među prvom grupom Hrvata koji su 1951. godine osnovali POČASNI BLEIBURŠKI VOD, P.B.V. u Unter-Loibach.“ (Mile Boban, Texas)

 

TONČIĆ-ZVONČIĆ

Ante Glavičić, Gradski muzej Senj, „Literarno-humoristične uspomene svih onih koji su voljeli Senj“, 1994. – ulomak

 

U jednoj maloj, gotovo anonimnoj, antologiji starijih senjskih pjesama i humorističnih priloga, koje je sam ispjevao, sabrao i šapirografski objavio za prijatelje Senjanin dr. Drago Zudenigo pod pseudonimom Tončić-Zvončić, nalazi se pjesma Senjski Uskrs. Pjesma je veoma intimna, sjetna, puna nabožnogsjećanja na Senj, njegova djetinjstva i mladosti ispunjene radošću u vrijeme od1920. do 1930.

To je lijepa i draga uspomena na gotovo zaboravljene senjskeobičaje, crkvene pučke svečanosti Uskrsa koji se slavio osobito svečano i uzsudjelovanje svega senjskog puka. Spjevana je u senjskoj čakavštini, negdje oko godine 1952. u Klagenfurtu, u Austriji, gdje je dr. D. Zudenigo tada živio u izbjeglištvu. Ispunjena je nostalgijom i tugom, jer je teško biti živ, a možda izauvijek daleko od svoga voljenog Senja. On sluti da tamo daleko u Senju odnedavna žive neki drugi, zločesti ljudi, čime očito aludira na pridošlice odanenovom jugokomunističkom sistemu koji nemilo zatire sve senjsko i hrvatsko, aposebno ljudske živote. Ipak pjesnik vjeruje da će Božja Mati ispuniti naše isenjske nade, Hrvatskoj vratiti slobodu i radosniji život. Kako je i ova pjesma

ostala nepoznata Senjanima, objavljujemo je u originalu uz potrebno objašnjenje nekih riječi i imena osoba koje spominje Drago Zudenigo pod pseudonimom Tončić-Zvončić.

Senjski Uskrs

Vratnik je bez oblačića,

U moru bonaca kalma,

Kuće su inbanderane.15

Pred konviktom red od palma.

 

Mendule16 su već u cvatu

I vrti i su rožic puni,

A kad puhne dašak bave,

Latice po Strmcu17 truni.

 

Od prašine zimske čista

Velika se svitli Placa,

Veseli su stari zidi,

Suha nam diši gromača.

 

Na školjiman18 kroz vedrinu

Možeš vidit svaku škrapu,

Stari ribar na pal19 sel je,

Nataknul je novu kapu.

 

Ispod mlina20 na kornižu

Salve markulov21 grmidu,

Standar22 se od pucnja stresa.

Golubi pod krov bižidu.

Ispod volte već se čuje

Gracka musika prastara,

Kaj divojka tromba piva.

Bubanj s činelom udara.

 

A sva zvona od zvoniki

Cinkadu i kanpanadu,23

Narod preši uskin Zgonon

I kroz Široku Kuntradu.

 

Senjski fakini pred crikvon

Svi u belin rukavican

Teške bandere24 držidu

Za pokoru svin krivičan.

 

S krljakon u crnoj robi

Svi zidari iz Varoša25

Skupljadu se na Cimitru

U zapučku struk od bosa.26

 

Sad ćedu školani doći

I sva društva pod banderon,

Vridne žene s krunicamin

I gospoda pod cilindron.

“Sritan Uskrs! Sritan Uskrs!

Pokoru smo učinili,

Za grihe se pokajali,

Kroz korizmu smo postili.

 

Sveto telo Uskršenja

Na pomoć nam svima budi,

A danas se veselimo

Kaj kršćani i kaj ljudi.”

 

Procesija sad će proći

Kroz ulice starog grada,

Združena su u njoj srca

U molitvi – puna nada.

 

Stari popi – oci naši

S hermelinom svi u redu,

Pivat ćedu staru pismu:

“Tri Marije redon gredu …”27

 

A kad biskup sa monstrancom

Blagoslovi svit i kamen,

Svi će kleknut i uzdahnut:

“Na sve vike vikov. Amen.”

Mir kraljuje i prašćanje

U lipoti ovog dana,

I žalosna Mater Božja

Nad Senjon je nasmijana!

 

To su tihi razgovori,

Spominjanja davnog doba,

Ka će nas zastalno pratit

Do našega hladnog groba.

 

Sad su tamo drugi ljudi,

Novi križi – nove muke.

Jadan narod vapijući

Pred raspelom krši ruke.

 

Prevelikoj u nevolji,

Senjani su još Hrvati.

Kad ćeš opet Božja Mati

Nad Senjon se nasmijati …?

 

Bilješke uz pjesmu:

15 – Inbanderane, banderama okićene kuće, barjacima, mendulama, cvijećem …

16 – Mendula, f. badem, primorsko koštunjavo voće, cvate vrlo rano, odmah iza Nove godine a stablo je prepuno bijelih mirisnih cvjetova.

17 – Strmac je brdo sa sjeveroistočne strane grada. U podnožju se prostiru ostaci starih rimskih i srednjovjekovnih vrtova zasađenih vinovom lozom, mendulama, smokvama i drugim voćem. Ostaci ovih vrtova, lijeha, ograda i stare katastarske podjele zemljišta još se opažaju na terenu.

18 – Školj, m. otok, ovdje se misli na istočne goleti otoka Krka (nasuprot Senju) na kojemu se za lijepa vremena poslije kiše izvanredno jasno ocrtavaju detalji reljefa krajolika.

19 – Pal, m. veliki kameni čun, preza, na rivi (gatu) a služio je za privez brodova.

20 – S jugoistočne strane kule Šabac, krajem 19. st. senjski veletrgovac Poskić podigao je veliku zgradu u kojoj je uredio prvi hrvatski paromlin i tvornicu tijesta. S istočne strane kule-mlina stajala je mala kućica Sanitada, javni zahod. Između Sanitade i standara uz more redale su se pale, uz koje su u svečanim prigodama postavljeni mužari (maškule), koji su snažno pucali i uvećavali gradske svečanosti.

21 – Maškula, f. mužar, prangija, masivna željezna cijev iz koje se u svečanostima pucalo.

22 – Standar, m. veći obrađeni kamen-monolit s okomitom užljebinom u koju se ulaže i okovima steže visoki jarbol za vješanje državne ili gradske zastave, atributa dostojanstva i ugleda grada. Standar je postavljen uz pal i fuzaljku pri izgradnji luke početkom 19. st.

23 – Kampanat, zvoniti na sva zvona, ali u određenom tonu. To je bilo moguće jedino zvonima na tornju crkve sv. Franje i sv. Marije. Ova zvonjava uveličavala je gradske i crkvene svečanosti.

24 – Bandera, f. zastava, barjak. Senjski obalni radnici po tradiciji, ali i danas, svečano odjeveni nosili su u procesijama stare crkvene i staleške zastave.

25 – Varoš, predgrađe u podnožju brda Strmca s istočne strane grada. Tu se u vrtovima nalaze kuće i gospodarske zgrade senjskih pučana, uglavnom zidara i radnika, ali i kuće-ljetnikovci bogatih građana i patricija (Vranyzani, Krajač, Barac, Novak, Stiglić).

26 – Bos, m. bosiljak, mirisavo primorsko cvijeće, kojega se stručak zadijeva o rever u svečanim prilikama.

27 – Tri Marije redom gredu, stara je pjesma koja se nekada pjevala.

 


Objavljeno

u

autor/ica

Oznake:

Komentari

2 komentara na “Poštovani i dragi gosp. dr. Tomislav Dragun rado odgovaram na vaše pismo iako sam malo u zakašnjenju…”

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)