Milanović na Pantovčaku službeno preuzima dužnost predsjednika države od predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović. Predsjedničke ovlasti službeno preuzima u srijedu 19. veljače.

Zoran Milanović položio je predsjedničku prisegu.

Točno u 12 sati u utorak Kolinda Grabar-Kitarović posljednji je put kao predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga uz tihi prijavak na terasi Ureda na Pantovčaku pozdravila Počasno-zaštitnu bojnu i ušla u svečanu dvoranu u kojoj je Zoran Milanović prisegnuo kao peti hrvatski predsjednik.

Uz Grabar-Kitarović je i njezin suprug Jakov Kitarović. Potom su u svečanu dvoranu ušli suci Ustavnoga suda u svečanim odorama, predvođeni predsjednikom Suda Miroslavom Šeparovićem, a potom i izabrani predsjednik Milanović sa suprugom Sanjom Musić Milanović.

Prije njih u svečanu dvoranu na inauguraciju stigli su i uzvanici, a na terasi Ureda svirao je Jazz orkestar Hrvatske vojske.

Milanovićeva inauguracija prva je koja se ne održava na Markovu trgu i s do sada najmanje uzvanika, njih 40-ak – i to dužnosnici po funkcijama, dvojica bivših predsjednika, Milanovićeva obitelj te članovi njegovog izbornog stožera.

Na inauguraciji su tako predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, potpredsjednici Sabora Milijan Brkić, Željko Reiner, Božo Petrov, Siniša Hajdaš Dončić i Furio Radin, premijer Andrej Plenković i potpredsjednici Vlade Davor Božinović, Damir Krstičević, i Predrag Štromar (Zdravko Marić je na službenom putu), predsjednik Vrhovnoga suda Đuro Sessa te načelnik Glavnog stožera general Mirko Šundov.

Inauguraciji su nazočili i bivši predsjednici Republike – Stjepan Mesić i Ivo Josipović te Milanovićeva majka Gina, njegovi sinovi i nećakinja.

‘Ne kanim biti korektivni nego konstruktivni faktor’

Novi hrvatski predsjednik obratio se uzvanicima i hrvatskoj javnosti:

“Prije svega, zahvala onima koji su ovaj posao i dužnost obnašali prije mene – predsjedniku Franji Tuđmanu, kojeg nisam poznavao, predsjedniku Mesiću, predsjedniku Josipoviću i predsjednici Grabar-Kitarović, koji su svi u svom vremenu i datim okolnostima dali maksimum od sebe svatko na svoj način, ali sam uvjeren, s jednim zajedničkim nazivnikom, a to je dobra vjera”, rekao je Milanović u inauguracijskom govoru.

“Kad je riječ o područjima izravne nadležnosti ili sunadležnosti predsjednika Republike, ali i općenito, ne kanim biti korektivni nego – konstruktivni faktor. Prema mom shvaćanju, upravo to proizlazi iz duha našeg Ustava. Bit ću predan, prije svega, onim elementima obrane i nacionalne sigurnosti koji otvaraju mogućnosti iskoraka, kako u pogledu profesionalnih dosega i obrazovanja, tako i u pogledu stupnja transparentnosti tih važnih i osjetljivih sustava”, kazao je Milanović.

U vanjskoj politici fokusirat će se također, kaže, na one točke na kojima se može graditi suradnja i prosperitet. “Nema dvojbe da takvih točaka ima neusporedivo više od onih koje nas udaljavaju i od susjeda i od svijeta, čak i kad su posrijedi države s kojima imamo najviše neriješenih pitanja”, dodao je.

‘Molim zrno razumijevanja za svoje greške’

Zamolio je unaprijed “zrno razumijevanja za svoje greške, jer te greške nikad neće biti namjerne, s namjerom da nekoga povrijede ili ponize”. “Nikad nisu niti bile. Uložit ću sve što imam i sve što znam da iz tog zrna izraste predsjednički mandat koji će biti na korist Hrvatskoj i svim njezinim građanima”, poručio je novi predsjednik Republike.

Pritom, istaknuo je, ne pristaje na to da je greška ili neka nesreća kad postoje razilaženja u mišljenjima i stavovima. “Greška je kad zbog razilaženja u stavovima jedni drugima dovodimo u sumnju motivaciju i patriotizam. Svakoga dana borit ću se za podršku građana u prokazivanju te štetne prakse koja nas prati, evo, već tri desetljeća”, naglasio je.

Pritom je ustvrdio da je patriotizam, za razliku od sirovog nacionalizma, kritička privrženost i negacija isključivosti. “Patriotizam je stalno i uporno nastojanje na afirmaciji onih aspekata državnosti koji su naše društvo i naše živote učinili – i čine – boljima, slobodnijima, nadahnutijima. Što bude širi i nijansiraniji taj spektar privrženosti Hrvatskoj, to će naša zemlja biti sretnije mjesto za život”, ustvrdio je Milanović.

Istaknuo je da patriotizam podrazumijeva neizbrisivo sjećanje i vječnu zahvalnost muškarcima, ženama i djeci koji su poginuli i koji su patili za našu slobodu u Domovinskom ratu, kao i u antifašističkoj borbi u Drugom svjetskom ratu. “Patriotizam je i svijest o trijumfalističkim posrnućima koja su, nažalost, ponekad pratila naše pobjede u ratovima, pri čemu ne treba uspoređivati ili izjednačavati ta posrnuća”, dodao je.

‘Naša obaveza i odgovornost je da se ni jedan građanin naše države ne osjeća ustrašenim, diskriminiranim ili isključenim’

Milanović je poručio da su ratovi gotovi te da je danas naša obaveza i odgovornost u tome da se ni jedan građanin naše države ne osjeća ustrašenim, diskriminiranim ili na bilo koji način isključenim zbog činjenice da je – drukčija ili drukčiji.

“Kad kažem drukčija, mislim i – slabija, malobrojnija i to prema više kriterija: rodnom, nacionalnom, socijalnom, vjerskom, seksualnom, radnom, dobnom. To je patriotizam zasnovan na najvišim vrijednostima našeg Ustava i ako hoćete puke ljudskosti, a ne na mitovima, prošlim traumama i predrasudama”, poručio je.

Naglasio da naša budućnost ovisi, ponajprije, o kvaliteti školovanja i o aktivnoj vjeri u to da je znanje ključ ispunjenijeg i uspješnijeg života. Dodao je i da naša budućnost u velikoj mjeri ovisi i o tome kako ćemo se odnositi prema vlastitoj kulturi, “a kultura je i amatersko društvo, i film na velikom svjetskom festivalu, i dom kulture na otoku, i nacionalna institucija”.

Znanstvena zajednica, sudstvo i mediji moraju, ističe, neprestano raditi na usavršavanju mehanizama za borbu protiv nepoštenja i korupcije u vlastitim redovima. Milanović smatra da su zaštita i promicanje neovisnosti sudstva, medija i znanosti najvažniji sadržaj načelne ustavne formulacije o odgovornosti predsjednika Republike za stabilnost državne vlasti.

Ističući da je Hrvatska domovina nekvalificiranog radnika jednako kao i uglednog akademika, poručio je i da su osnaživanje solidarnosti u društvu, pravednija raspodjela nacionalnog bogatstva i suzbijanje klijentelizma, kulture laži i pohlepe glavni i najučinkovitiji instrumenti u borbi protiv nejednakosti i daljnjeg klasnog raslojavanja.

“Naša Republika treba svakog čovjeka i svaki čovjek u Hrvatskoj mora dobiti priliku da pronađe svoj put i svoje mjesto, da dostojanstveno živi od svog poštenog rada. Ovo je kuća za nas. Za sve nas. Za nas koji smo tu, za generacije koje dolaze, i za one koji će se vratiti svojoj kući. Hvala vam. Živjeli, živjela Republika Hrvatska!”, zaključio je Milanović svoj govor.