DA SE NE ZABORAVI MILE KODŽOMAN (1946-1996)
Prenosim iz Hrvatskog Tjednika br. 156 od 7 srpnja 1980., st. 17 šta je “Chicago Tribune ” pisao o Mili Kodžumanu. Prepisat ću doslovno iz HT, šta je “Chicago Tribune ” objavio 9 rujna 1980. Mile Kodžoman svojim radom za Hrvatsku je zaslužio da bude nezaboravan i da ga se izvuče iz zaborava. Pošto sam poznavao Milu Kodžomana i ako se potreba ukaže, ja ću reći ono što bude prikladno za reći. Na sliki iz Mile Kodžomana piše: Mile Kodžoman i zaručnica, viđeni 31 kolovoza na turniru u Clevelandu: Ponosan stasit – i poštivan kao hrvatski junak i od nogometne publike.
Mile Kodžoman (1946-1996)
Pročitajte ovo o uzor Hrvatu članu organizacije Hrvatski Narodni OTPOR koji je skupa sa Božom Kelavom uspio spasiti život od sigurne smrti Stipi Bilandžiću da ga Njemačka ne vrati u Jugoslaviju na sigurnu smrt. Usput rečeno Mile kodžoman i Božo Kelava su 1978 godine radili kao kemičari za moje poduzeće “E” & “B” Construction Company and Incorporated. Bili su dobri radnici a još veći hrvatski rodoljubi. Hvala im!!!!
Ja ću ovdje priložiti poveznicu koje sadržaj u detalje objašnjava tko su Mile Kodžoman i Božo Kelava. U prepisivanju ovog opisa mislio sam staviti neke podatke, a kada sam sda pročitao sadržaj poveznicu u kojoj su svi detalji rečeni, mišljenja sam da nije potrebno ništa više dodati. Hvala.
“CHICAGO TRIBUNE” O MILI KODŽOMANU
Milu Kodžomana nije potrebno predstavljati hrvatskoj javnosti. on je nama svima poznat kao primjeran rodoljub, koji je pred dvije godine zajedno sa svojim prijateljem i suborcem Božom Kelavom izveo čuveno akciju zauzimanja njemačkog konzulata u Chicagu. Za Hrvate je on heroj i borac za slobodu, no za Amerikance je još uvijek – terorist. “Chicago Tribune” od 9 rujana o.g. je o Kodžomanu napisao članak pod naslovom “Hrvatski terorist je sada konobar” (Croatian terrorist is now a bartender”) Što je u stvari terorizam? “Onaj tko je za nekoga terorist, za drugoga je borac za slobodu”, izjavio je jednom prilikom vođa PLO, Jaser Arafat. Po američkim mjerilima i Georges Washington, koji se smatra za jednog od najvećih sinova Amerike – je terorist. Ili su Amerikanci zaboravili da i u današnjem svijetu postoje narodi kojima je zanijekano osnovno ljudsko pravo – pravo na slobodu i čija je dužnost da tu slobodu izvojevaju na svaki mogući način. Osim toga Mile Kodžoman i Božo Kelava su proveli izvjesno vrijeme u zatvoru – dakle. pred američkim zakonom oni su platili svoj dug – ta kao ravnopravnim (?) građanima nitko im nema prava dodavati bilo kakve uvredljive atribute. Ali to ne važi za hrvate. Evo što “Chicago tribune” piše:
“Strani konzulat je bio zauzet u aveniji Michigan, šestorica taoca su zadržani deset sati pod prijetnjom oružja. Provalnici su također prijetili taocima izbacivanjem kroz prozor desetog kata.
Za planiranje i izvođenje ove epizode pred dvije godine, Mile Kodžoman – koji sebe naziva “vojnikom” u borbi za nezavisnost Hrvatske od Jugoslavije – očekivao je služiti “najviše sedam godina” u zatvoru.
Danas Kodžoman radi kao konobar u Chicagu. On i njegov sudionik u zauzimanju njemačkog konzulata, 104 S. Michigan Ave., Božo kelava, su odslužili jedanaest mjeseci u ovdašđnjem federalnom zatvoru i nedavno su pušteni.
Kelava se vratio u Kaliforniju, a Kodžoman pazi na svoja leđa radi opasnosti jugoslavenske tajne policije. On izjavljuje da je uvjeren u to da je napad na njega prije pet godina u Lincoln park djelo Jugoslavije – koja će to ponovno pokušati.
Na kraju sudskog procesa jedan od tužilaca je izrazio nadu, da presuda (prema njemu preblaga – op. pr.) neće potaći druge ljud na izvođenje sličnih akcija u Americi, jer su sudovi blagi. https://otporas.com/tko-je-
Kodžoman i Kelava su jednom bili suočeni s mogućnošću doživotnog zatvora, kada su (bili) optuženi za konspiraciju (urotu) i kidnapiranje stranih diplomata. No, porota ih je našla krivima za oružano zauzimanje konzulata. Sudac je tada ustvrdio da je potota dobila pogrešne informacije, te je poništio odluku. Postavljena je nova optužnica prema kojoj su mogli dobiti deset godina zatvora, što je također odbačeno prema novom sucu. Kodžoman i kelava su ponovno optuženi i osuđeni na dvije i pol godine zatvora.
U intervju Kodžoman je insistirao da je organizacija kojoj on pripada dobila nezasluženu reputaciju, kad je optužena za iznuđivanje novca od ostalih Hrvata. (Federalni službenici tvrde da su optužbe zaslužene). Kodžoman, 33 godine star, je član hrvatske organizacije zvane OTPOR. ova organizacija zagovara nasilno otcjepljenje Hrvatske od Jugoslavije i stvaranje demokratske hrvatske države. (Kao povijesni dodatak hrvatskim nadolazećim naraštajima o ovom opisu je potrebno reći da je hrvatska politička emigracija od 1945 pa do 1990. koja je svojim hrvatskim državotvornim radom pomogla Franji Tuđmanu srušiti komunističku Jugoslaviju i uspostaviti Drugu hrvatsku Državu 1991.sa dva inicijal RH te ju usporediti sa Janka Pustom koja se je u svoje vrijeme borila za odcjepljenje Hrvatske od srpske kraljevske Jugoslavije i uspostavili prvu hrvatsku Državu sa tri inicijala NDH. Moja opaska Otporaš.)
U kolovozu 1978. međunarodni vođa OTPORA Stjepan Bilandžić, bio je zatvoren u Njemačkoj i pred njim je bila velika mogućnost izručenja jugoslaviji gdje bi za sigurno bio ubijen. Čuvći za Bilandžićevu nevolju, Kodžoman planira njegovo oslobođenje, te odlazi u Kaliforniju gdje se sastaje s Kelavom svojim bliskim prijateljem.
U hotelskoj sobi u Chicagu Kelava je napravio imitaciju od kante, žice i vrpce a Kodžoman je navodno rekao da je kupio sto metaka u Bridgeportu od nekog Joea. Konzultat je zauzet 17 kolovoza. Dva pištolja koja su imali su bili prazni. Metci su bili u posebnoj plastičnoj vrećici, no oni ih nisu namjeravali upotrijebiti. Njemačke su vlasti obećale da Bilandžića neće izručiti, a u telefonskom razgovoru s njim, Kodžoman je rekao: “Ako želiš, mi smo spremni kao što je Božo jutros rekao, baciti ih kroz prozor”. No, on insistira da je time samo želio uvjeriti američke i njemačke službenike u ozbiljnost situacije. Bilandžić je tražio da oslobode taoce i da se predaju, jer po navodu Bilandžićeve supruge, on im je rekao da: “da se radi o sporazumu i da su njegovi izgledi dobri”. Bilandžić je oslobođen nakon nekoliko tjedana. Kodžoman ostaje uvjeren da je zauzimanje konzulata pomoglo njegovu oslobođenju.
Kodžoman je izjavio da su njegove ranije aktivnosti (sudjelovanje u demonstracijama i sakupljanje novca) rezultirale ranjavanjem od strane jugoslavenske tajne policije u ožujku. Prema policiji – očevidaca atentatu nije bilo. Iz FBI su kasnije izjavili da je Kodžuman bio u zavadi s nekim iz OTPORA. Kodžoman je odbio elaborirati o tome. (Kao što je poznato FBI i CIA surađuju s jugoslavenskom UDB-om, pa ovakve sugestije ne dolaze kao iznaneđenje, op.pr.)
Iste godine kada je zauzet konzulat, nekolicina Hrvata je primila pisma, navodno od hrvatskih boraca za slobodu, u kojima traže izvjesne novčane svote uz prijetnju “disciplinskih mjera” ako zahtjevi ne budu izvršeni. Kasnije su neki od tih Hrvata ubijeni, a kod drugih su sksplodirale bombe. Kodžoman je rekao da je ta kampanja iznuđivanja vođena od Jugoslavije da bi se diskreditirao OTPOR…(No, opet FBI smatra drugačije – op.pr.) Agent FBI, Robert Buckley iz Chicaga je izjavio: FBI smatra da jugoslavenska tajna policija nije odgovrna za ove zločine, već OTPOR”.
Bez obzira na kontradikciju službenih i Kodžomanovih izjava, ostaje očito da su i Kodžoman i Kelava riskirali svoje živote u zauzimanju konzulata – akciji koja je bila doprinos hrvatskom pokretu otpora.
Kodžoman je istaknuo da su obitelji Kelava i obitelji Božine supruge udaljeni s političkih položaja u vladi. Čak su i hrvatski komunisti udaljeni s političkih položaja u vladi, kojom dominiraju Srbi. “Prema prirodnom Božjem zakonu”, rekao je Kodžman, “svaki narod mora biti slobodan. Mi moramo biti gospodari u vlastitoj zemlji”.
na pitanje: “Šta na primjer s Makedoncima? Zar ne trebaju i oni biti nezavisni?, Kodžoman je na kraju rekao: “Makedonci trebaju govoriti sami za sebe!”
Počivao u Miru Božjem! dragi moj imenjače i suborče Mile Kodžoman. Zaslužio si da te se nezaboravi! Zaslužio si da te se svi sjećamo. Nikad te zaboraviti neću niti mogu. Ti si mi bio prijatelj, bio si gost moje kuće, ti i Božo ste stavljali keramiku u mojoj kući 1190 Tournament Dr. Hillsborough, Kalifornia, u lipnju 1978.
https://osmrtnice.dijaspora.
Born: 09.11.1946. ( Bijelo Brdo, Bosnia and Herzegovina )
Deceased: 07.08.1996. ( Chicag
Odgovori
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.