Prenosim ovdje početak i dio povijesti “Janka Pusta” iz ZAPISNIKA Udbe o saslušanju pukovnika NDH Ivana Perćevića kojeg je priredio Željko Karaula. Također prilažem poveznicu na kojoj je opširan sadržaj mnogih dogodovština sa Janka Puste koje je opisao general HOS-a Vjekoslav Maks Luburić, poznati “Maks”. Možda će sadržaj priložene poveznice pojasniri mnode nepoznanice o Janka Pusti, pa tako i Udbina Zapisnika kojeg je priredio Željko Karaula. Najprikladniji nslov ovom opisu bi bio: “ZEMLJA SE JE ZAKLELA RAJU, DA SE NA NJOJ SVE TAJNE ZNAJU” Mile Boban, Otporaš. https://otporas.com/sest-mladih-ljudi-sest-simbola-drina-br-8-12-1955-st-137-154/
|
|||||||||||||||||||||
Željko KaraulaOpišite nam kako je došlo do osnutka ustaškog logora u Mađ arskoj “Janka Pusta”, vaš udio u tome i zadatke po kojima vas je Pavelićkao svog izaslanika (zamjenika) slao tamo?
U ljeti 1931. godine agenti bivše jugoslovenske policije pokušali su da izvrše atentat na Perčeca u Beču. Ovaj atentat nije uspio i atentatori su bili pohapšeni. Atentatori su bili neki Cveger, neki Belošević i još jedan čijeg se imena ne sjećam, a bio je jedini od njih koji je znao njemački jezik. Poslije ovog neuspjelog atentata imenovani su izvedeni pred austrijski sud i osuđeni na vremenske kazne, a Perčec je dobio naređenje da se mora iz Austrije iseliti, tj. takav mu je dat jedan prijedlog, jer da radi njega njihove vlasti dolaze u neprilike. Perčec se je poslije toga iselio u Šopronj – Mađarska, nekoliko kilometara udaljeno od austrijske granice. S njime su tada otišli i još nekolicina emigranata među kojima se sjećam, Kremzir Ljube, Šimunovića sa obitelji i dr. Putem novinskih oglasa Perčec je zatražio u najamninu jedno imanje na kojem bi on sa grupom oko desetak ljudi radeći jeftino živio. U samoj okolici Šopronja nije mogao dobiti nikakovo imanje već mu je ponuđena Janka Pusta kao jedina ponuda koju je dobio. Istina je da je imanje bilo veće nego što je on tražio, ali je zato cijena najma bila manja.
Tamo se je on preselio u mjesecu listopadu 1931. godine. Nakon odlaska Perčeca na Janka Pustu veze među nama nisu bile prekinute nego smo ih održavali pismenim putem – poštom. On je uglavnom pisao samo onda kad mu je neka pomoć trebala. Ta pomoć sastojala se u ekonomskom pogledu, kao i poljskom alatu.Napominjem i to da mi je Perčec za sve napravljene mu usluge u nabavci materijala svaki puta novac vratio. Svoje poteškoće i neprilike koje su ga snalazile u radu, odnosno lični odnos među njima samima na Janka Pusti javljao je izravno Paveliću, koji se je u to vrijeme nalaziou Bresci u Italiji. Kako je poslije izvjesnog vremena uvidio da imade premalo ljudi za obrađivanje imanja, to si je nastojao pojačati ljudstvo i to sa Hrvatima koji su živjeli ili kao razni izbjeglice na mađarskom teritoriju, ili dvovlasnici itd., i to u poč etku samo izekonomskih razloga, a nipošto političkih. Ako bi se gledalo na politički, onda bi se u početku moglo reći da je to samo iz tog razloga da bi zapošljavajući spomenute mogao osloboditi rada pojedine ustaške – političke funkcionere. Kasnije se je sve to postepeno razvijalo kako
——————————————————————-
(9) Prvi atentat koji su jugoslavenske vlasti pokušale izvesti protiv pripadnika ustaškog pokreta je te pokušajubojstva Gustava Perčeca 12. III. 1931. od strane triju zagreba
čkih policajaca Branka Cvergera, StevanaTomljanovića i Ljubomira Belošević
a. M. JAREB,
n. dj., 225-226.
(10) Sopron u Mađarskoj.
(11) Detaljnije u: Vladimir, ŠADEK, Ustaše i Janka-Puszta
, Društvo za povjesnicu i starine Molve,
Molve, 2012.U ljeto 1931. Gustav Perčec napušta Beč i iznajmljuje veliki posjed kraj Velike Kaniže (Nagy Kanizsa) podimenom Janka Pusta ili Jankovec.
(12) Brescia, grad u Italiji u podnožju Alpa.
(13) Jasno je da je logor na Janka Pusti zakupljen i zbog svoga položaja zbog vršenja ustaških upada u Jugoslaviju, prebacivanje agenata, uhoda, održavanja prepiske i slično.
—————————————————————————-
politički tako i vojnički, a naročito poslije dolaska Pospišila na Janka Pustu, što je bilo mislim 1933. godine. Vojničko izobražavanje organizirao je sam Perčec jer je on pozanimanju aktivni oficir austrougarske vojske, a neko vrijeme je tu izobrazbu vršio i Lahovski. Koncem 1931. godine ili početkom 1932. dobio sam pismo od Pavelića u kojem mi je prikazao nezdravo stanje na Janka Pusti, da je Perčec presurov sa ljudima itd, te me u pismu zamolio da u ime njegovo pođem na Janka Pustu i da sav taj odnos nekako izgladim. Nadaljemi je rekao da pozdravim sve tamošnje ustaše i da im ja sa svoje strane dam savjeta i uputakako treba da se odnose jedan prema drugom. Dobivši pismo od Pavelića pisao sam Perčecu da bi trebao da malo dođem kod njega i da mi javi kada bi to bilo moguće. On mi jeodgovorio da dođem određeni dan i daće me dočekati sa kolima na željezničkoj stanici. Odmah sam se, nakon što sam se s njime sastao, interesirao o svemu što se događa na Janka Pusti i rekao sam mu radi čega me šalje Pavelić tamo. On mi je ispričao da se je Dimitrović počeo buniti protiv pravila discipline koja je vladala na Janka Pusti, te da on nije uspio da ga popravi. Kad sam došao na Pustu sazvao sam sve emigrante i održao im jedan govor, ispitivao krivicu i na kraju dao upute kako treba da se vladaju, jer da me šalje sam Poglavnik koji ih je dao pozdraviti. Primijećeno je da se je stanje nakon mog dolaska u Pusti izvjesno vrijeme bilo popravilo i nije dolazilo do razmirica. Drugi puta sam otišao na Janka Pustu u ljetu 1932. godine i to na poziv Perčeca jer je on htio da se i ja uvjerim u ekonomskom i političkom razvitku ustaša, kako bi o tome kao svjedok mogao pisati Paveliću, jer da bi on meni više vjerovao.Treći puta sam na Janka Pustu otišao također na poziv Perčeca. Tom prilikom je bio organiziran u okolici lov i jedna vojnička vježba ustaša, kojoj vježbi su sudjelovali oko 40 ustaša. Mišljenja sam da me je Perčec tom zgodom pozvao da ja kao stručno lice ocjenjujem njihove uspjehe u vojničkom izobražavanju ustaša, kako bi i o tome mogao pisati Paveliću. Pohvalio sam njihove uspjehe i poslije toga o tome pismeno obavijestio Pavelića. Moje držanje prilikom posjeta Janka Pusti nastojao sam da bude pristojno i da Perčec ne bi shvatio to da sam ja nešto što se nalazim između njega i Pavelića, tj. da sam njegov pretpostavljeni makar sam, gledaju
ći objektivno, to i bio, pošto sam svuda nastupao u ime Pavelića.
———————————————————————-
(14) Zvonimir Pošpišil, jedan od atentatora na pristašu režima i vlasnika velikog tiskovnog koncerna TonijaSchlegela, a kasnije i jedan od atentatora na kralja Aleksandra u Marseilleu 1934. godine.
15Emil Lahovski.
————————————————————————–
Osim navedenih posjeta Janka Pusti sjećam se da sam bio još dva puta i to jednom kao izaslanik Pavelića sa, ličnim uputama za Perčeca, tj. da ga upozorim da napusti odnose sa svojom ljubavnicom Jelkom Pogorelec, jer smo sumnjali da je ona špijunka biv. jugoslovenske policije i to se na koncu ustanovilo koncem 1933. godine. Baš radi toga došlo je i do izmjena Perčeca kao zapovjednika Janka Puste, a zamijenio ga je Servatzi,
17 kojomprigodom sam i ja bio opet poslat po nalogu Pavelića da prisustvujem primopredaji.
Odgovori
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.