VLASI – NEŠTO KAO SREDSTVA ZA (DRUŠTVENU) PROIZVODNJU, piše dr. Tomislav Dragun

VLASI – NEŠTO KAO SREDSTVA ZA (DRUŠTVENU) PROIZVODNJU

1.

Nama koje su učili, i naučili, marksistički misliti sve je jasno. Za (svaku) proizvodnju nečega (i bilo čega) potrebna su Sredstva za proizvodnju i Radna snaga, to će reći proizvodne snage i organizatori (upravljači) proizvodnje, odnosno Avangarda radničke klase (poznatija i kao Demokratski centralizam).

Radna snaga radi ne misleći ništa, Sredstva za proizvodnju djeluju po naputcima (programima), a misli samo Avangarda radničke klase (glava).

Kroz ljudsku povijest bilo je raznih Avangarda, raznih Sredstava, kao i raznih Djelatnika.

Osnovno je slušati Avangardu i za to dobiti Nagradu (novac, pravo, položaj, kuću, zemlju).

Neke ljudske zajednice su, imam hrabrosti to (danas) reći su po svojoj naravi Avangarda (na primjer Židovi), Sredstvo (na primjer poturčeni janjičari) i Djelatnici (na primjer: Slaveni).

Ukratko: Sredstva po nalogu Avangarde mijese Djelatnike. Onako kako im se kaže i kako im se – plati.

2.

Piše utemeljeno O. Dr. Dominik Mandić:

U srednjem vijeku u nekim krajevima Europe, napose na Balkanu, postojale su skupine ljudi tamnocrne puti, koji su govorili romanskim jezicima, sbe smatrali Rimljanima, a suvremenici ih zvali “Črni Latini”, “Maurovlasi” ili jednostavno “Vlasi”.

U našoj raspravi “Postanak Vlaha” mi smo g. 1956. iznijeli dokaze da balkanski i drugi europski vlasi potječu od vojničkih veterana iz Mauretanije, koje su Rimljani naselili na svoje državne granice, napose uz rijeku Dunav, od cara Klaudija (41-54. po Kr.) do propasti Zapadnog rimskoga carstva 476. Rimske vojničke snage sastojale su se tada od dobrovoljaca, koji su za plaću služili u vojsci, redovito 25 godina. Najviše ih je bilo Dalmata, Maura i Gala, a pod kraj carstva, Germana. Dalmati su potjecali iz Dalmacije s istočne obale Jadrana. Domovina Maura bila je sjeverozapadna Afrika, od današnjega Alžira do sjevernoga Maroka. Gali su potjecali iz Galije u današnjoj Francuskoj, a Germani iz krajeva sjeverno od Alpa.

Rimljani su uzimali u vojsku mladiće u njihovoj ranoj mladosti, od 15 do 20 godina, da se lakše priviknu na disciplinu i vojničku službu. Na taj način u 40. i 45. godini života postali bi isluženi vojnici ili veterani. Takvima je rimska država priznavala rimsko građansko pravo i ujedno im davala državna zemljišta u blizini logora, u kojemu su najposlije služili, da se na njima nasele sa svojim obiteljima. (Dominik Mandić: “Hrvati i Srbi dva stara različita naroda”, Zagreb, 1990, str. 191 i 192)

https://hrvatskoobrambenostivo.com/tag/drinjanin/