Vjekoslav Krsnik: “Je li Zagreb ili Split centar nove orjune

 

                                  Vjekoslav Krsnik 

Hrvatska Himna i knjiga Vjekoslava Krsnika “100 Notornih hrvatskih jugoslavena”
                      image.png

 Nezavisni  politički savjetnik

I.B. Mažuranić 60/IV, 10000 ZAGREB, Croatia

Tel/fax +385 1 560-2793, mob 098 910-0170, E-mail: vjekoslav.krsnik2@inet.hr 

 

  1. listopada 2023..

 

Je li Zagreb ili Split centar nove Orjune

 

Nekoliko događaja u posljednje vrijeme svratili su pozornost javnosti na oživljavanje novog jugoslavenstva ili kolokvijalno rečeno na uskrsavanje zloglasne političke organizacije iz monarhističke Jugoslavije poznate pod kraticom “Orjuna”. Budući da svi ne znaju što ona znači treba podsjetiti da je “Orjuna” kovanica od  “Organizacije jugoslavenskih nacionalista”. To je bila ekstremno desničarske čak po djelovanju i fašistička udruga koja je uporište  imala osobito u Dalmaciji. Orjunaši su bili zagovornici koncepta autoritarne države suprotstavljene demokraciji i parlamentarizmu, te su poput fašista i nacista  imali dobro uvježbane i organizirane naoružane skupine za pritisak i teror. Članovi takve Orjune u Drugom svjetskom ratu priključili su se četnicima u Dalmaciji i to osobito i Kaštelima i okolici Šibenika.

Naravno nova Orjuna u demokratskoj i slobodnoj Hrvatskoj kao organizacija ne postoji, ali je i te kako prisutno novo jugoslavenstvo i to tridesetak godina nakon raspada komunističke Jugoslavije Taj naziv koristi se u pojedinim nostalgičnim prilikama u širem smislu rehabilitacije jugoslavenske ideje. Najsvježiji primjer je nedavno otkrivanje spomenika poznatom splitskom novinaru Miljenku Smoji u povodu 100. obljetnice njegovog rođenja. Sa televizijskim adaptacijama njegovog “Malog mista” i “Velog mista” Miljenko Smoje je stekao neporecivu slavu lokalnog kroničara dalmatinskog kolorita, pa se s te strane ne može dovoditi u pitanje njegov spisateljski opus. Međutim Miljenko Smoje bio je politički poznat kao integralni Jugoslaven, što se tu i tamo može primijetiti u njegovim tekstovima, pa i u spomenute dvije televizijske nizanke. Osobno sam na stranicama “Slobodne Dalmacije” ratovao s Miljenkom Smojem nakon jednog opširnog teksta u splitskoj “Omladinskoj iskri” objavljenog 1988. godine, dakle za vrijeme komunizma, pod naslovom “Splitom vladaju profesionalni diletanti”. U tom tekstu Smoji je zasmetalo što sam iznio podatak iz prethodnog popisa stanovništva, po kojemu je po postotku Hrvata koji u njemu žive Split najhrvatskiji grad u Jugoslaviji. Taj postoak u Splitu je iznosio 83,1 posto, u Zagreebu 79,9 posto a u Rijeci koju je klasnije Vojislav Šešelj proglasio “najvećom srpskom, lukom” 67,3 posto. Miljenko Smoje je u tom tekstu u “Slobodnoj Dalmaciji” pod naslovom “O najhrvatskijem Splitu” ustao u obranu “crvenog” i “jugoslavenskog” Splita, pa mu je očigledno zasmetalo moje pozivanje na službenu statistiku o “najhrvatskijem Splitu”, a to  se dvije godine kasnije u raspadu Jugoslavije iskazalo velikim demonstracijama hrvatskih domoljuba  pred Komandom Vojnopomorske oblasti JNA.

Otkako je nakon raspada komunističke Jugoslavije u krvi stvorena hrvatska demokratska država novo jugoslavenstvo koje neki komentatori pretjerano uporno uspoređuju s Orjunom stalno je prisutno u većoj ili manjoj mjeri na političkoj sceni. Problem je u tome što u novostvorenoj hrvatskoj državi dobar dio političke kaste mentalno još uvijek živi u propaloj federaciji koja je zbog toga što nije mogla samostalno funkcionirati sredinom 80-tih godina jednostavno bankrotirala. Apologeti novog jugoslavenstva, u ovom slučaju novi “orjunaši” zaposjeli su veći dio javnog prostora na čelu s Hrvatskom radiotelevizijom, ali i drugim televizijskim nacionalnim kanalima, zatim u nevladinim udrugama financiranim između ostalog iz inozemstva, pa na društvenim mrežama i vodećim tiskovinama na čelu s “Jutarnjim listom” i “Večernjim listom”. Temeljno je pitanje gdje je centar tog novog jugoslavenstva. Je li to Zagreb ili po nekim orjunaški Split.

Pogledajmo činjenice koje će dati odgovor na to intrigantno pitanje. Prije svega početkom prošlog stoljeća kad se raspala Austrougarska monarhija jugoslavenska ideja rođena je u Hrvatskoj a ne u Srbiji. Radićeve “guske u magli” ignonirale su “Prosinačke žrtve”, a što je još tragičnije te “Prosinačke žrtve” pod utjecajem novog jugoslavenstva ignoriraju se i danas. Na zgradi na Jelačićevom trgu stoji spomen ploča na kojoj ne piše tko je strojnicom pokosio domoljubne pripadnike Domobranske pukovnije, a Hrvatski radio prošle godine u svojoj emisiji “Dogodilo se na današnji dan” 5. prosinca uopće nije ni spomenuo taj značajan datum hrvatske povijesti. Dakle to je simbolično početna uloga Zagreba u oživljavanju u postojećim političkim okolnostima nove “Orjune”  Komunistička federacija se raspala ali sedamdesetogodišnji mentalitet, monarhističke i komunističke Jugoslavije je i dalje živ. Uostalom prilikom raspada Jugoslavije u Zagrebu je a ne u Splitu osnovana “Ujedinjena jugoslavenska demokratska inicijativa” (UJDI)

Zagrebu je trebalo više od dvadeset godina da s jednog od najljepših gradskih trgova ukloni ime diktatora Josipa Broza Tita. U Splitu prekrasna Titova obala odmah je nakon raspada Jugoslavija preimenovana u Obalu hrvatskog narodnog preporoda. Što je još važnije Zagreb ima Trg žetava fašizma, ali nema ni jednu gradsku ulicu posvećenu žrtvama komunizma dok Split ima Prilaz žrtava komunizma. Ili što kazati kad je u pitanju upravljanjem gradom. Zagreb je 20 godina birao jednog populističkog dotepence koji je krenuo iz SDP-a tobože lijeve stranke koja se nikad do kraja nije odrekla novog jugoslavenskog kompleksa pa čak ima prijedloga da se na zagrebačke ulice vrati Titovo ime. Zagreb nakon Borisa Buzančića nikad nije imao na čelu hrvatskog domoljuba, pa to ni sad s Tomislavom Tomaševićem nije slučaj, dok je Split imao kakvog takvog domoljuba također dotepenca Željka Keruma.

U sadašnjoj kampanji  oko Smojine 100. obljetnice rođenja etiketiranje Splita kao središta nove Orjune je potpuno promašeno. Prije svega na otkrivanju njegovog spomenika na Matejuški za koju je bio emotivno vezan nazočilo je nekoliko desetaka njegovih poklonika. Nakon nekoliko dana njegov spomenik bio je zasut bojom, a poslije toga čak je jedan prosvjednik mokrio po njemu. Split u cjelini dakle nije opsjednut Smojom kao neumornim poklonikom jugoslavenstva i negatorom hrvatskog Splita. Ovdje treba spomenuti malo poznat detalj iz Hajdukove povijesti. Kad su “bijeli” odbili ponudu da igraju u talijanskoj fašističkoj ligi poslali su s Visa u povodui blagdana Sv. Dujma poruku “hrvatskom” a ne po Smoji “jugoslavenskom” Splitu. Po svim tim činjenicama može se lako zaključiti gdje u sadašnjoj Hrvatskoj centar novog jugoslavenstva, odnosno kolokvijalno nove Orjune..


Uz ovaj vrijedni opis Vjekoslava Krsnik potrebno je prilžti iz Wikipedije obješnjenje i staviti Logotip te Orjune. Mile Boban, Otporaš.

 

Logotip

ORJUNA (Organizacija jugoslavenskih nacionalista) je bila ekstremna nacionalistička i teroristička organizacija osnovana s ciljem zaštite unitarističke jugoslavenske države. Karakterizira je primjena drastičnih i fašističkih metoda i terora protiv političkih protivnika. Usko je surađivala s četnicima i jugoslavenskom vojskom; zahvaljujući toj suradnji dobivali su tijekom 1920-ih godina oružje, mogli su održavati vojne vježbe i nekažnjeno provoditi terorističke akcije protiv hrvatskih domoljuba.[1] Ostala je općenito poznata po kratici “ORJUNA”. Njezini članovi, a onda i drugi nasilnički jugoslavenski i jugoslavensko-integralistički, monarhistički članovi zvani su “orjunaši”.

Neki autori upozoravaju na veliku sličnost s drugim ekstremno desničarskim pokretima koji su u Europi nastajali u isto vrijeme – fašistima i nacistima: orjunaši su bili zagovornici koncepta autoritarne države suprotstavljene demokraciji i parlamentarizmu, te su – posve slično fašistima i nacistima – imali dobro uvježbane i organizirane naoružane skupine (“akcijske čete”) za pritisak i teror.[2]

Makar zabranjeni 1929. godine tijekom Šestosiječanjske diktature (kada je država raspustila većinu građanskih udruga), njezino članstvo je ostalo u prisnim odnosima s jugoslavenskim državnim aparatom, a u Drugome svjetskom ratu su u značajnom broju stupali u četničke postrojbe – te je u Dalmaciji bilo više četničkih postrojbi popunjenih uglavnom Hrvatima – orjunašima.


Komentari

2 komentara na “Vjekoslav Krsnik: “Je li Zagreb ili Split centar nove orjune”

  1. Vjekoslavu Hvala, odavno je bilo vidljivo, da se Split i zagreb ne miću s mjesta, posebno Split. Srećom ima nas koji našu lijepu nadasve volimo.
    Tu ljubav na djecu prenosimo a u našim zilama teće šahovnica, uvijek.
    Mi smo vazda bili i ostali spremni.

  2. Vjekoslavu Hvala, odavno je bilo vidljivo, da se Split i zagreb ne miću s mjesta, posebno Split. Srećom ima nas koji našu lijepu nadasve volimo.
    Tu ljubav na djecu prenosimo a u našim zilama teće šahovnica, uvijek.
    Mi smo vazda bili i ostali spremni.

Odgovori