VIDOVDANSKI USTANAK – “VUK DLAKU MIJENJA A ČETNIK ĆUD NIKADA!”

Vidovdan, 28. lipnja 1941., jezovit pokolj civila u mjestu Avtovac pored Gackog u BiH.

Na čelu prvog ustanaka u NDH bio je četnički vojvoda Radojica Perišić, svećenik Srpske pravoslavne crkve.
Bio je to početak velikih pokolja Hrvata i muslimana na državnom teritoriju NDH.
Nakon toga krajem 1941. slijede najveći genocidni četnički pokolji uz rijeku Drinu i granicu sa Srbijom, gdje su četnici poklali tisuće ljudi od Foče do Zvornika.

Ustanak u istočnoj Hercegovini Srbi su nazvali „Vidovdanskim ustankom“
Ustanak praćen pokoljima civila u Srbu, Drvaru i Grahovu prvotno nazvali „Ilindanski ustanak“ (27. srpnja 1941.), koji je tek kasnije dobio novo ime i postao službeni Dan antifašističkog ustanka u Srbu u SR Hrvatskoj
Vidovdan, 28. lipnja 1941. počeo odmah nakon izdavanja „Valerijanovog memoranduma“ od strane SPC i u vrijeme izlaska genocidnog dokumenta „Homogena Srbija“ Stevana Moljevića, poznatog četničkog ideologa.

U isto vrijeme u Beogradu izlazi studija vlade (komesarijata) nacističke Srbije na čelu s Milanom Aćimovićem pod imenom „Velika Srbija“.
Kulminacija tih patogenih četničkih ideja doživjela je vrhunac 1991. godine kada su dočekali svoj trenutak i pod vodstvom komunističke JNA namjeravali uspostaviti etnički čistu Veliku Srbiju na liniji Virovitica-Karlovac-Karlobag.

Krajem 1992. godine već su etnički očistili 70% BiH i 30% Hrvatske (to je više od 50% teritorija koje su namjeravali zauzeti u Hrvatskoj).
Srbi su zauzeli velike teritorije na zamišljenoj liniji južno od linije Virovitica-Karlovac-Karlobag i Moljevićevi planovi su bili gotovo izvršeni.
Samo nadljudska borba hrvatskih dragovoljaca i branitelja 1991. godine ih je u tome spriječila, te kasnije slavne oslobodilačke akcije HV-a (Dubrovnik, Maslenica, Dinara, Bljesak i dr.) koje su svoj vrhunac imali u slavnoj operaciji „Oluja“.