Ustav Ustaše- Hrvatskog Oslobodilačkog Pokreta
I. Zadaća Pokreta Točka 1. Ustaša, Hrvatski Oslobodilački Pokret, ima zadaću da svim sredstvima, pa i oružanim ustankom oslobodi izpod tuđinskog jarma Hrvatsku, da ona postane podpuno samostalna država na cielom svom narodnom i poviestnom području. Točka 2. Kada taj cilj bude postignut, Ustaški će pokret braniti svim sredstvima državnu samostalnost Hrvatske i narodnu osebujnost hrvatskog naroda, te se boriti za to da u hrvatskoj državi uviek bude vladao hrvatski narod te da on bude podpunim gospodarom svih stvarnih i duhovnih dobara u svojoj zemlji, napredno i pravedno uređenoj u duhu Ustaških Načela. II. Sustav Pokreta Točka 3. Ustaša, Hrvatski Oslobodilački Pokret, sastoji se od rojeva, tabora, logora, stožera i Glavnog Ustaškog Stana. Roj je ustaška jedinica u pojedinom selu. Tabor je ustaška jedinica na području jedne upravne obćine. Logor je skup svih tabora na području jednog upravnog kotara. Stožer je skup sviju logora na području jedne župe (županije ili oblasti). Cjelokupni pokret Ustaše usredotočen je u Glavnom Ustaškom Stanu, koji upravlja svim poslovima što se odnose na cjelokupni pokret i oslobodilački rad. Točka 4. Na čelu roja stoji rojnik, na čelu tabora tabornik, na čelu logora logornik, na čelu stožera stožernik, a na čelu Glavnog Ustaškog Stana Poglavnik. Tabornike, logornike i stožernike imenuje i rješava dužnosti po odredbi Poglavnika Glavni Ustaški Stan, a Poglavnika biraju Ustaše utemeljitelji, odnosno po izpražnjenju Glavni Ustaški Stan. Točka 5. Glavni Ustaški Stan sačinjavaju Doglavničko vieće i Pobočnički sbor. Doglavnike, njih najviše dvanaest na broju, te Poglavnike pobočnike, njih najviše sedam na broju, imenuje i rješava dužnosti Poglavnik. Točka 6. Uz bok tabornika, logornika i stožernika imenuje Glavni Ustaški Stan po odredbi Poglavnika do šest tabornih, logornih, odnosno stožernih pobočnika za obavljanje pojedinih grana poslova, koji se u dotičnoj jedinici ukazuju potrebnim, a te poslove izvrše oni po nalogu dotičnoga tabornika, logomika, odnosno stožernika. Točka 7. Glavni Ustaški Stan imenuje po odredbi Poglavnika prema potrebi stručne osobe, te im opredjeljuje čin i službu, koju imadu izvršiti u taboru, logoru, stožeru, Glavnom Ustaškom Stanu, u Pokretu uobće, te u ustanku i izvađanju ustaških djela napose. Točka 8. Glavni Ustaški Stan imenuje po odredbi Poglavnika i posebne ustaške dužnostnike i povjerenike, kojima se povjeravaju po potrebi naročiti poslovi. III. Članstvo Točka 9. Ustašom može postati svaki Hrvat, koji je sposoban za ustašku borbu, koji je podpuno odan temeljima ustaških načela, spomenutih točkama 1. i 2. ovoga Ustava, te je spreman na sebe preuzeti i izvršiti sve odredbe i naloge, koje mu izdaju ustaške vlasti i predpostavljeni. Članom Ustaškoga pokreta prestaje se biti samo razrješenjem dužnosti i odpustom, koji daje Glavni Ustaški Stan po odredbi Poglavnika. Točka 10. Dužnosti su članstva: a) Polaganje ustaške prisege; IV. Prisega Točka 11. Prisega, koju Ustaše polažu glasi: „Zaklinjem se Bogom svemogućim i svime, što mi je sveto, da ću se držati ustaških načela i pokoravati se propisima te bezuslovno izvršavati sve odredbe Poglavnika, da ću svaku povjerenu mi tajnu najstrože čuvati i nikome ništa odati. Zaklinjem se, da ću se u ustaškim redovima boriti za izvojevanje samostalne države Hrvatske i sve učiniti, što mi Poglavnik naloži. Zaklinjem se, da ću jedanput izvojevanu hrvatsku državnu samostalnost i hrvatsku narodnu slobodu u ustaškim redovima čuvati i braniti. Ako se ogriešim o ovu prisegu, svjestan si svoje odgovornosti za svaki svoj čin i propust, ima me po ustaškim propisima stići kazna smrti. Tako mi Bog pomogao! Amen!“ V. Ustaška stega Točka 12. Stegovnu vlast u Ustaškom pokretu vrše nadležni ustaški dužnostnici prema posebnim naputcima i uz odobrenje Glavnog Ustaškog Stana. Sudovanje vrši posebni ustaški sud, što ga za svaki pojedini slučaj postavlja po odredbi Poglavnika Glavni Ustaški Stan, a osudu izvršuju naročito za to na isti način postavljeni Ustaše. Poglavnik će po potrebi u toj kao i u svim drugim stvarima svoje ovlasti prenieti na kojega od svojih pobočnika ili inih dužnostnika. VI. Zaglavne ustanove Točka 13. Glavni Ustaški stan će po odredbi Poglavnika imati potrebne propise, o postrojavanju ustaških tvorba, o novačenju i polaganju prisega, o ustaškoj izobrazbi za borbu, o odori, opremi i o naoružanju, o stezi, radu i vršenju službe te o svemu, što se odnosi na Ustaški pokret i djelatnost. „Ovaj ustaški Ustav sačiniše i vlastoručno podpisaše utemeljitelji, u Zagrebu, dne 7. siečnja 1929.“ |
USTAV USTAŠE HRVATSKOG OSLOBODILAČKOG POKRETA
06. siečnja 1929., kralj Aleksandar Karađorđević uvodi diktaturu, suspendira parlament i uvodi izvanredno stanje u zemlji. 7. siječnja 1929. godine, dr. Ante Pavelić utemeljuje u Zagrebu tajnu organizaciju “USTAŠA- hrvatska revolucionarna organizacija” (UHRO) s ciljem razbijanja Jugoslavije i uzpostave nezavisne hrvatske države. Na utemeljiteljskom sastanku ustaške organizacije izabrano je vodstvo pokreta. Na tom sastanku je podpisan i ustaški ustav. Njegov sadržaj je sljedeći:
Quote:
Odgovori
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.