Kao dio povijesti Nikole Štedula želim nadodati ovdje i to:
1 – da je Nikola Štedul – ALIAS TOMISLAV KVATERNIK – bio Glavni Tajnik Organizacije Hrvatski Narodni Otpor, HNO.,
2 – Slika knjižice Ustavna i programska
N A Č E L A H.N.OTPORA
3 – da nije Nikola Štedul osnovao Hrvatski državotvorni pokret (HDP) nego organizacija HNO u Njujorku u siječnju 1981.,
4 – da su federalne vlasti FBI budno pratile na rad HNO i počele u prosincu 1980. godine hapsiti neke Hrvate članove i nečlanove HNO.,
5 – da su se u Njujorku u siječnju 1981. godine sastali dužnosnici Pročelništva Hrvatskog Narodnog Otpora, HNO na čelu Mile Markić, Stipe Šego, Ante Ljubas i drugi te na tom sastanku razmotrili situaciju organizacije Otpor te odlučili na tom sastanku da se osnuje organizacija Hrvatski Državotvorni Pokret, HDP i da predsjednik bude Glavni i odgovorni Tajnik organizacije HNO TOMISLAV KVATERNIK, pravo ime Nikola Štedul.
6 – da je hrvatski Tjednik iz Australije pisao o osnutku HDP u Njujorku u siječnju 1981., te da su se počeli osnivati ograncu HDP po Australiji, Ameriki i Kanadi te da se počmu osnivati ogranci i u Evropi, sazvan je sastanak u gradu Lund, Švedska u kojem je neko vrijeme boravio i Bruno Bušić, i kako se je pričalo da je on tada napisao knjižicu “UPUTE ZA OSLOBODITELJSKI RAD” – GLAVNO SJEDIŠTE HRVATSKIH OSLOBODITELJSKIH SNAGA – Zagreb 1977.
7 – Dragi naš voljeni hrvatski brate, suborče Nikola Štedul neka ti ja laka Hrvatska Gruda za koju si se cijeli svoj život borio. Tvoj suborac Mile Boban, Otporaš.
Počivao u Miru Božjem!
ODLAZAK U DOBI OD 84 GODINE
Preminuo Nikola Štedul, nekadašnji politički emigrant, osnivač HDP-a i žrtva Udbina atentata
Nikola Štedul
Tomislav Lončar/Cropix
Nikola Štedul, nekadašnji politički emigrant i čelnik Hrvatskog državotvornog pokreta koji je 1988. godine u Škotskoj preživio Udbin atentat, preminuo je u utorak u dobi od 84 godine, javio je Fenix magazin pozivajući se na Štedulove prijatelje i bivše članove HDP-a iz Njemačke
Rođen je 2. prosinca u mjestu Rešetarevo na području Karlovačke županije, izučio je limarski i vodoinstalaterski zanat, ali je i diplomirao politologiju i filozofiju. Od sredine 50-ih godina prošlog stoljeća sve do početka Domovinskog rata bio je u političkoj emigraciji u Australiji, Njemačkoj i Škotskoj gdje je na njega pokušan atentat u organizaciji Udbe.
Osim aktivizma u hrvatskom iseljeničkom tisku i periodici, napisao je zajedno sa suprugom, Škotkinjom Shirley Helen Štedul, roman “Križar” ili “Duh slobode” posvećen Bleiburgu i hrvatskoj političkoj emigraciji.
Godine 1981. Štedul osnovao je Hrvatski državotvorni pokret (HDP) i postao njegov predsjednik, zbog čega se našao na popisu za likvidacije jugoslavenske tajne službe. Godine 1988., na desetu obljetnicu ubojstva Brune Bušića, pred kućom u Škotskoj pokušao ga je ubiti agent Udbe Vinko Sindičić, koji je za to bio i pravomoćno osuđen na 15 godina zatvora, no odležao je dvije trećine kazne.
Štedul se u srpnju 1991. s obitelji vratio u Hrvatsku te se stavio na raspolaganje za sudjelovanje u ratu, a kasnije se politički reaktivirao u Nacionalnoj demokratskoj stranci koju je suosnovao s frontmenom Prljavog kazališta Jasenkom Hourom, no nekoliko godina kasnije napustio je aktivnu politiku.
Godine 2016. tadašnja predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović odlikovala ga je Redom Stjepana Radića “za osobite i višegodišnje zasluge i stradanja u borbi za nacionalna i socijalna prava i razvitak hrvatskoga naroda”.
Nakon dodjele tog odlikovanja, Štedul je u razgovoru za Jutarnji list komentirao činjenicu da je bio na meti starog komunističkog sustava, makar osobno nije podržavao ustaštvo.
– Oni su dobro znali da ne zagovaram ni ekstremizam, ni terorizam, ni ustaštvo. Da sam se predstavljao kao ustaša, sigurno me ne bi dirali, jer su trebali ljude koji su radili gluposti. Ja sam se za suverenu i samostalnu Hrvatsku borio riječima i zato me stari sustav proganjao. Kada je riječ o atentatu, posljedice osjećam i danas, nikad se nisam do kraja oporavio, izjavio je tada.
Na pitanje je li doista zadrti desničar kakvim ga se često prikazivalo odgovorio je:
– Nisam ni desničar, ni ljevičar. Ako je riječ o socijalnoj pravdi, onda sam bliži ljevici. A u desničare su me strpali samo zato što sam se zalagao za samostalnu Hrvatsku.
Odgovori
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.