SVI PUTEVI VODE NA ADRESU: “TRIBINA GRADA ZAGREBA – 11:00 h Kaptol 27” utorak 19, ožujka 2024. godine. DVI DOBRO DOŠLI!!!

 

Ivica Jurjevic

sri, 13. ožu 12:05 (prije 1 dan)

prima Mile

    POZIVNICA

Kraljevska Akademija obilježava prigodnim programom značajnu obljetnicu A.G. Matoša na dan  19. ožujka 2024. koja su navedena u pozivu, u privitku.

U  znakovitoj 1914. godini umro je Antun Gustav Matoš, pjesnik koji je Zagrebu i Hrvatskoj ostavio stihove po kojima će ga mnoge generacije pamtiti. Godine 1978. na Strossmayerom šetalištu, postavljena je skulptura, rad kipara Ivana Kožarića, koja pokazuje  pjesnika  kako sjedi na klupi i promatra Grad pod sobom. Pogledi u vremenu i prostoru, koje pamtimo. U 2024. godini obljetnica je 110. godina od smrti Antuna Gustava Matoša, koju  prigodno obilježavamo događanjima, na koja Vas pozivamo.

Vas prihvat, osobni odziv učiniti će obilježavanje dostojnim važnosti djela Antuna Gustava Matoša.

S poštovanjem,

Kraljevska Akademija

predsjednik prof dr.sc. Borna Bebek

Organizacijski i Programski odbor

e-mail: kraljevskaakademija1776@gmail.com

mobitel: 097 677 4050

OBILJEŽAVANJE OBLJETNICE –  110. GODINA OD SMRTI ANTUNA GUSTAVA MATOŠA

ZAGREB:  

utorak, 19. ožujka 2024. godine 

PROGRAM 

TRIBINA GRADA ZAGREBA – 11:00 h

Kaptol 27


Komentari

Jedan odgovor na “SVI PUTEVI VODE NA ADRESU: “TRIBINA GRADA ZAGREBA – 11:00 h Kaptol 27” utorak 19, ožujka 2024. godine. DVI DOBRO DOŠLI!!!”

  1. ŽIVOT ČOVJEKA OPTUŽENOG DA JE TERORIST, HRVATSKI TJEDNIK BR. 199., 25.8.1981., ST. 1, 6, 7.
    ŽIVOT ČOVJEKA OPTUŽENOG DA JE TERORIST, Hrvatski Tjednik br. 199., 25.8.1981., st. 1, 6, 7.

    Mile Boban i njegovi blizanci, Rafael lijevo, Stjepan desno.
    image.png
    Prijevod s engleskog na hrvatski
    Poduzetnik poslova Mile Boban sa Peninsule suočava se s najvećim izazovom u svom životu.

    The Peninsula
    “Times Tribune”, Tuesday, August 11.1981
    Mile Boban i sinovi blizanci, lijevo Stjepan, desno Rafael.

    image.png
    Hillsborough – (južno od San Francisca, mo.)
    Kroz najveći dio svog zrelog života, Mile Boban optužen je za terorizam, lutao je ulicama čovjek bez domovine. pred oko 24 godine on je pobjegao iz malog sela u Jugoslaviji kao sedamnaestogodišnjak bez novčića i “gladan istine”.
    Nastanio se u Francuskoj gdje se i oženio i osnovao obitelj – ali istovremeno konstantno razmišljajući o domovini koju je ostavio iza sebe. Godine 1968. doselio se u Sjedinjene Države i kao građevinski poduzetnik ubrzo se osamostalio na ekonomskoj ljestvici i postao vođom hrvatskih nacionalista u ovoj zemlji.
    Sada se on nalazi pred najvećim izazovom u svom životu: slijedeći tjedan, sedam dana prije svog 42. rođendana, Mile Boban se mora pojaviti na njujorškom federalnom sudu, gdje je upućen na osnovi optužbe koja ga tereti za ubojstvo, iznunođivanje, konspiraciju, tj. urotu i podmetanje požara.
    Vlasti optužuju da su Boban i još osam drugih članova separatističke organizacije Hrvatski Narodni OTPOR bili uključeni u “razne aktivnosti…što uključuje najmanje dva ubojstva, tri podmetanja požara, preko pedeset prijetnji iznuđivanja novca, četiri slučaja urote s namjerom počiniti ubojstva i četiri krivična djela prenosa eksploziva iz jedne države u drugu”. Optužbe su, prema tvrdnji Američkog Ministarstva Pravde “rezultat šestogodišnje međunarodne istrage” hrvatskih separatističkih aktivnosti.
    Bobana i druge, prošlog su mjeseca uhapsili federalni agenti tokom simultanih racija u čitavoj zemlji. Boban je držan u zatvoru u San Franciscu kroz pet dana, prije nego što je šušten na kaucije od 250.000 dolara. Njegovo hapšenje je označeno debelim naslovima u jugoslavenskim novinama, koje su ga ožigosale kao teroristu. “Moja me je sestra nazvala (iz Jugoslavije) (ne iz Jugoslavije nego iz Njemačke. To je bila moja sestra Matija koja je živjela u Bochum, mo. Mile Boban.) i rekla mi da je o meni čitala članak u novinama”, rekao je Boban. Boban je rekao da je tokom razgovra plakal i rekla da nikad nije znala da je on tako loš čovjek. Ja sam joj na to odgovorio: “Slušaj, draga moja sestro, ja bih se sramio i trebao bi se ubiti ako bi me oni (jugoslavenska vlada) hvalili.”
    Kao i drugi hrvatski nacionalisti, Boban prezire jugoslavensku vladu, koja je formirana iz ruševina ll svjetskog rata, pod diktaturom pok. Josipa Broza Tita. za vrijeme drugog svjetskog rata hrvatska je proglasila svoju nezavisnost i stupila u savezništvo sa Silama osovine, ali je njena vlada krajem rata brzo razformirana, a Hrvatska gurnuta u Fedetativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju. Od tada hrvatski nacionalisti vode borbu za nezavisnost. Boban i drugi tvrde da je jugoslavenska vlada odgovorna za tzv. “balkansku intrigu” koja već godinama “tiranizira” hrvatsku zajednicu u egzilu.
    Godine 1977. ovdje i vani neki Hrvati su počeli dobivati pisma u kojima su se od njih zahtjevale isplate velikih suma novca koje je trebalo slati u Paragvaj jednoj organizaciji koja se zvala Hrvatska Oslobotiteljska Vojska. Dva primatelja tih pisama, jedan iz New Yorka, drugi iz južne Californije ubijena su pred svojim kućama, u razmaku mjesec dana jedan od drugoga iza kako su primili pisma 1978. i odbili poslati zatraženi novac. Bombardiranja u Los Angelesu, Chicagu, New Yorku i Clevelandu, gradovi s velikom koncatracijom Hrvata samo su pridonijela zastrašenjima, a isto tako nasilja primjenjena protiv Hrvata u Zapadnoj Njmačkoj , Švedskoj i Francuskoj.
    Boban i drugi nacionalisti tvrde da je te zločine orkestrirala UDBA, jugoslavenska tajna policija, koja je, kako oni kažu, raširila svoju mrežu agenata kroz Sjedinjene Države i Zapadnu Europu kako bi se umješala u hrvatski separatistički pokret i podjelila emigrantsku zajednicu. “Za njih su Sjeinjene Države pogodan prostor operacija, rekao je Mile Boban tokom intervjua u njegovom prostranom domu. Oni mogu (UDBA) ubiti koga god žele i mogi raditi što god žele, bez bojazni da budu kažnjeni. Ako bi bili uhapšeni, sve što bi se njima moglo dogoditi je izbacivanje iz države.”
    Boban je odbio govoriti o optužbama kojima ga se tereti, osim što je izjavio svoju nevinost. Isto tako nije htio govoriti o svojim suoptuženicima. međutim, on je naširoko govrio o svojoj prošlosti i političkim uvjerenjima. Veseli glasovi njegovih šestero djece davali su ton razgovoru. Snažan čovjek sa širokim, otvoreni smješkom, koji kad se rukuje podsjeća na potres, to je Boban, čovjek čija uvjerenja se mogu mjeriti sa tvrdoćom stanca kamena. “Ako postoji država koja nema pravo postojati”, rekao je on s jakim srpsko-hrvatskim akcentom, “to je onda Jugoslavija.” “Ja ne tvrdim da se borim za rušenje Jugoslavije”, rekao je on. “Ja se borim za uspostavu slobodne i demokratske Hrvatske Države. To je moj stav, i tako će pisati na mojem grobu.”
    Kroz prošle četiri godine, Boban je bio Sjevero Američki predsjednik Hrvatskog Narodnog Otpora organizacije svjetskih razmjera, poznata među hrvatskim emigrantima pod imenom OTPOR. federalni agenti predpostavljaju da Otpor u Sjedinjenim Državama ima oko 300 članova. “Naš cilj je odgojiti hrvatski narod”, rekao je Boban o svojoj organizaciji. “Ako mi želimo Hrvatsku Državu, slobodu za Hrvate, onda ih moramo odgajati da su oni Hrvati a ne Jugoslaveni.”
    Boban, koji je 1978. primio američko državljanstvo, a prošle godine se dobrovoljno registrirao za pristup u američku vojsku, iako ima 41 godinu, “samo da bih pokazao lojalnost Sjedinjenim Državama”, dodao je Boban da je “u Jugoslaviji zabranjeno govoriti o Hrvatskoj.” (Istina je da sam se prijavio kao dobrovoljac. To je bilo u srpnju 1980. godine kada je predsjednik Jimy Carter htio osloboditi 52 američka taoca koje je Iran držao u zatvoru i ucijenjivao Ameriku. Tada je Carterova vlada tajnim kanalima stavila na čelo te operacije Olivera North koji je zatražio, on ili netko iz njegove okoline dobrovoljece za tu operaciju. Čim sam ja za to čuo, prijavio sam se i registrirao. Na suđenju u New Yorku 1982. godine o tome je bilo govora. Naravno na zahtijev javnog tužitelja Stuart Baskin-a, sudkinja Constance Baker Motley nije dala o tome govriti jer bi išlo u prilog moje nevinosti. Mo. Mile Boban, Otporaš.)
    Zahvaljujući tome, Hrvati ne poznaju svoju povijest. Hrvati su također žrtve masivnog propagandnog rata koji vodi jugoslavenska vlada, rekao je Boban. Na to je dodao: “U svim ratovima propaganda je snažnija od bilo kojeg mitraljeza”.
    Na kraju ipak, Boban čvrsto vjeruje, Hrvatska će pobjediti rat i predviđa da će njegova bivša domovina Hrvatska postići nezavisnost do kraja ovog desetljeća. (To se je i ostvarilo. Ovaj intervju je bio u kolovozu 1981. godine, a Hrvatska proglasila svoju neovisnost 1991. Mo. Otporaš.)

    “Mi smo izgubili bitku”, rekao je Boban u odnosu na posljednje događaje, “ali nismo izgubili rat.”
    ČITAJTE I ŠIRITE OTPOR, završava ovaj članak Hrvatski Tjednik.

Odgovori