U novom broju donosimo:

28. listopada 2022.

Banožićevi ljudi okreću se vrhovnom zapovjedniku

Milanović je spreman još jače udariti protiv odluke o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj i na krilima podrške koju ima iz političkog ringa, ali i među  biračima, dizati svoj rejting do krajnjih granica. Iz krugova bliskih Milanoviću doznajemo da su sada sigurni da osvajaju drugi predsjednički mandat.

Jedno mu se mora priznati, a to je da ima svoj stav. Ima ga sada po novom i premijer Plenković, no ne zaboravimo da je to čovjek koji nije išao u rat jer je imao anemiju, a sada je glasan zagovaratelj obuke vojske jedne od zaraćenih strana. Izjave Zorana Milanovića imaju određenu težinu s obzirom na to da je on ipak predsjednik. Međutim, to nas ne stavlja u negativno vanjskopolitičko svjetlo jer smo parlamentarna republika i na čelu su Vlada i premijer. Milanović izgleda kao buntovnik.

HDZ je iskoristio europske i svjetske parlamentarce u Zagrebu za početak svoje predizborne kampanje

Kada Amerikanci podržavaju određenog kandidata, u njegovu se kampanju uključuju i infrastrukturno i financijski i na sve druge načine, što znači da će predsjednički izbori u našoj zemlji, uz borbu  Milanovića i Jandrokovića, označiti i borbu proruskih i američkih struktura.

Poput kakvog velikog ratnika, Jandroković je otvoreno priprijetio Rusiji, a da je doista dobio na značaju, jasno je i iz izjave Nancy Pelosi, koja je nakon završetka samita zahvalila ne samo premijeru Plenkoviću nego i Gordanu Jandrokoviću. Događaj koji je blokirao promet u Zagrebu doista se može opisati kao predizborni proces u koji Plenković ulazi s velikom dozom neizvjesnosti, u suradnji sa svojim starim prijateljem Gordanom Jandrokovićem, dok im s druge strane stoji Milanović. 

Dugogodišnji čelnik Zagrebačke županije, povrijeđen stranačkim podmetanjima, planira uzvratiti udarac za kraj

Iz vrlo dobro upućenog izvora iz Županije doznajemo da je župan Stjepan Kožić odlučio donijeti presedansku odluku te sam izazvati nove izbore zbog problema koje mu u posljednje vrijeme zadaju HDZ-ovci i najbliži suradnici premijera Andreja Plenkovića.

Od stranačkog izvora doznali smo da je HDZ proveo internu anketu svojih jedinih potencijalnih kandidata za župana te je i sam Plenković ostao vidno razočaran. U anketi su se građanima ponudila četiri kandidata. HDZ-ovci diljem županije uvelike su počeli, kako to znaju, igrati po svome, sve su županove ljude od povjerenja i dugogodišnje saveznike pridobili na svoju stranu, a sumnja se i da inkriminirajuće informacije stižu iz HDZ-ove kuhinje.

Treću stranku u državi u nove političke bitke mogao bi povesti mostarski intelektualac i Milanovićev prijatelj

U sklad u Mostu sumnjaju u HDZ-u, u kojem vjeruju kako je ta stranka podijeljena na klan koji je naklonjen Boži Petrovu i na klan koji je bliži bračnom paru Raspudić, koji mostovce zbližava i s Crkvom i s biskupima, ali i s konzervativnim udrugama i jakim pojedincima kao što je Željka Markić.

U Raspudićevu timu planovi se kuju i za predsjedničke izbore, na kojima bi Most mogla predstavljati Marija Selak Raspudić koja se navodno za kampanju već ozbiljno priprema i zbog koje bi njezin suprug mogao razmisliti o svojem prijateljstvu s predsjednikom. Veliki politički planovi za parlamentarne izbore već se kuju, što znači da bi se oni mogli dogoditi i prije nego što to javnost očekuje. Posljednji potezi premijera Plenkovića doista ukazuju na to da je i on sam sudionik predizborne kampanje ili pretkampanje.

Plenković s pravom strahuje od sve većeg pada rejtinga pa je odlučio reagirati i donio je veliku odluku

Potezi koje Plenković povlači posljednjih nekoliko tjedana i obećanja koja nudi naciji daju naslutiti da je premijer ušao u ozbiljnu kampanju za osvajanje trećeg uzastopnog mandata, što se među njegovim suradnicima opisuje kao jedan od njegovih najvećih ciljeva u respektabilnoj političkoj karijeri.

U HDZ-u se govori da je najrealniji scenarij taj da se parlamentarni izbori održe u lipnju 2023., a dotad građani od Plenkovića mogu očekivati nove pakete mjera, ali i realizaciju niza obećanja o gradnji i obnovi škola i vrtića diljem zemlje. Plenković je veliki strateg i diplomat koji nije otvoren za rizike, što bi prijevremeni izbori bili, no rizik je za premijera i iduća godina koja sa sobom donosi krizu i neizvjesnost, što kod njega već sada izaziva veliku nervozu.

Premijer je potpuno nemoćan bez Milanovićeva potpisa

Da bez Milanovićeve suglasnosti ne može imenovati veleposlanike, Plenkoviću je mjesecima dobro poznato, taj se proces oduljio unedogled, a u vladajućim redovima uvjereni su da ih predsjednik svjesno i namjerno zavlači kako bi na međunarodnom planu kompromitirao premijera.

U Parizu, Vilniusu i Vatikanu posao veleposlanika obavljaju otpravnici poslova, a Plenkoviću posebno teško pada to što nema mogućnost imenovati veleposlanika u Parizu jer je Francuska postala novi hrvatski strateški partner. Ne mire se u Milanovićevu timu ni s time da Plenković imenuje otpravnike poslova pa su nedavno iz predsjednikovih redova premijeru dali do znanja da svatko tko pristane biti lažni ambasador neće dobiti potpis te neće postati veleposlanik.

Zagrepčani odbijaju sudjelovati u hajci na najpoznatijeg živućeg svjetskog tenora

Domingov zagrebački nastup obavijen je kontroverzijom i zlogukom nelagodom zbog istupa desetaka žena koje su u jeku pokreta #MeToo optužile Placida Dominga za seksualno uznemiravanje, u rasponu od neželjenih komplimenata i upornih pozivanja na izlaske do neželjenih fizičkih dodira.

Iako nijedan od navoda nije iznjedrio konkretnu sudsku tužbu, medijski progon bio je dovoljan da slavni pjevač i dirigent ostane bez angažmana u opernim kućama diljem SAD-a, uključujući i njegovu matičnu kuću, Operu u Los Angelesu. Svjetsku popularnost Placido je stekao nastupajući uz dva popularna tenora: Josea Carrerasa i Luciana Pavarottija – njih trojica činila su nezaboravni trio Tri tenora koji je operu i klasičnu glazbu učinio planetarno popularnom.

Promoviranjem svojih vremešnih kadrova Mladen Bajić zadržava potpunu kontrolu nad institucijom kojom šefuje

Na općinskoj razini starosna dob državnih odvjetnika kreće se između 35 i 45 godina. Na hijerarhijski višoj – županijskoj razini, životna dob odvjetnika je između 60 i 65 godina, a takva je starosna situacija i u DORH-u. DORH je tako postao ‘komora za dozrijevanje’, odnosno institucija koja će omogućiti sinekuru državnoodvjetničkim dužnosnicima prije umirovljenja.

Dobra prijateljica bivšega glavnog državnog odvjetnika, Inka Jurišić, ima oko 65 godina. Bajićev novoimenovani zamjenik Michele Squiccimarro ima blizu 60, kao i Varaždinka Biserka Šmer Bajt. Damir Jasprica iz Dubrovnika ima blizu 70 godina. DORH postaje čekaonica domova umirovljenika zahvaljujući Zakonu o državnom odvjetništvu i Zakonu o državnoodvjetničkom vijeću, prema kojima državnoodvjetnička služba ne prestaje odlaskom u mirovinu, nego s navršavanjem 70 godina života.