Maks Luburić u svojem povijestnom govoru Hrvatima za Deseti Travnja 1968. godine počima svoj govor ovako:

     “Što je značio Deseti Travnja sa političkog stanovišta za hrvatski narod, to smo čuli mnogo puta. Malo je Hrvata koji godine 1968 za Deseti Travnja neće praviti sami u sebi svoju vlastitu analizu. Čene to oni koji su državu stvarali a i oni koju su ju obarali, pa da skupa s nama postanu roblje”.

Samo ovu gore izreku Maksa Luburića bi trebalo analizirati sa svih aspekata, tj. uglova i gledišta kako nebi ostali na godini 1968 kada je general Drinjanin uputio ovaj govor Hrvatima. General Luburić je imao velikih razloga napisati ovaj skoro jedan sat govora, snimiti ga na vrpcu, poslati svojmi suradnicima da ga slušaju i poslušaju i šire dalje, kako bi se Hrvati upoznali iz prve ruke, tj. jednog od boraca i stvaraoca povijestnog Desetog Travnja. General Drinjanin je svojem suradniku dru. Miljenki Dabi Peraniću pisao pismo u Pariz 26 kolovoza 1962. godine, gdje između ostaloga kaže: “…kako nisam mogao pisati povijest, pridružio sam se onima o kojima će povijest pisati…”, (a to su bili Ustaše. Šteta da se ovo pismo ne nalazi u knjigi “PISMA VJEKOSLA MAKSA LUBURIĆA”. Otporaš.)

Ta 1968 godina je bila godina međunarodnog preporoda. Započima studenskim štrajkovima u Parizu, koji se šire skoro diljem svijeta. Komunističke snage Viet-cong-a pod vodstvom Ho Chi Minh-a ruše pro-američku vladu Saigon-a, tj. južnog Vijetnama. Mijenjaju ime glavnog grada Saigon u revolucionarno ime Ho Chi Minh. Jedinice Varšavskog pakta upadaju u tadašnju državu Chehoslovačku, skidaju Dubčekovu prozapadnu i liberalnu vladu. Hrvatska politička emigracija u svađi, prepucavanju i punoj polarizaciji upravo oko zasada Desetog Travnja. Svi ti spomenuti koraci imaju svoja središta iz kojih se koncima poteže kako istima upravljati. Deseti Travnja je bio jedan od tih konaca kojim su najmanje Hrvati upravljali. To kažem zato jer za svakog normalnog Hrvata i stanovnika ove planete je deseti travnja samo jedan dan u godini i to deseti dan u svakom četvrtom mjesecu u godini.

https://kamenjar.com/prije-74-godine-10-travnja-1941-godine-uspostavljena-nezavisna-drzava-hrvatska/

Ali to tako ne izgleda, čak ni danas, poslije 75 pet godina Proglašenja Nezavisne Hrvatske Države. Zašto? Jednostavno zato što su naši hrvatski neprijatelji, Srbi i Jugoslaveni i svi oni koji su složni s ovima, uzeli prvi rođendan Hrvatske Države poslije 839 godina da ga oblate i ocrne tako kao da Hrvatska Država ne smije imati svoj državni praznik. Sve države svijeta imaju svoje praznike koji se slave. Francuska je u zadnja dva stoljeća nekoliko puta se oslobađala od osvjača u različitim datumima i prilikama, ali je iz  francusko državno /nacionalnih NAČELA uvijek zadržala svoj, francuski državni nacionalni praznik 14 Juillet, srpanj, kao simbol slobode, tj. simbolo oslobođenja svih prijašnjih ropskih ugnjetavanja. I nema tog Francuza koji bi taj dan, za njih, Francuze, bio kontroverzan kao što je kod nas Hrvata kontroverzan Deseti Travnja.

“Hrvati su stvorili ne samo svoje stanovište, nego su u Domovini i u Emigraciji nastojali staviti na paper svoje dojmove, uspomene, doživljaje ali i dokumente o onome što su napravili i što nisu dospjeli napraviti. Prevelik je to dogadjaj a da bi se mogao samo prešutijeti. Zato ga nastojmo i prikazati onako kako nama, (povijestnoj istini, mo. Otporaš.) konvenira, kako bi ga mi željeli vidjeti…” kaže Maks Luburić u svojem govoru.

Tu smo, generale. Povijestna ZBILJA Desetog Travnja je izražena kroz volju hrvatskog naroda u ovoj dolje priloženoj zemljovidnoj karti. I zbog ove dolje zemljovidne karte neprijatelju hrvatskog naroda je smetao i još uvijek smeta deseti dan u mjesecu travnju, i to svake godine. A ja ovdje dodajem: Da će nestati – i polako ga nestaje – hrvatskog neprijatelja ali će ostati deseti dan u četvrtom mjesecu svake godine, pa će tako ostati i prvi rođendan Nezavisne Države Hrvatske, NDH DESETI TRAVNJA!

“…Jer Deseti Travnja je jedna prekretnica od sudbonosne važnosti, te mi tu prekretnicu možemo prikazati na jedan ili drugi način, ali ju ne možemo zanijekati…”, kaže general u svojem govoru.

I na kraju general završava svoj govor Hrvatima za Deseti Travnja 1968. godine, što neupitno može značiti jednako i danas za deseti travnja 2016 godine.

“Uvijek sve treba bazirati na vjerskim zasadama, na onom nepromjenljivim, na ufanju u Boga Stvoritelja neba i zemlje, u svoj Hrvatski narod, u njegove vrline, njegovu snagu, u razbor njegovih sinova, u njegov um, u njegovo hrvatsko mišljenje. Ako tako budemo radili, onda nas ni paklena sila, ni snaga bilo kakove univerzalne ideje neće slomiti, nego ćemo kao jedan inteligentan, biološki zdrav, mentalno napredan i sposoban narod u svim prilikama znati izabrati jedan put, koji neće tjerati na vlast jedne a u šumu druge, nego na dialog u Hrvatskom Državnom Saboru, gdje neka se kroje ideologije, zakoni, granice i prava građana Hrvatske. 
A na nama, hrvatskim vojnicima, sada kao i navjek neka ostane da budemo, ne stranačari, i ne da budemo nikada nosioci uzurpacije, vlasti, nego da budemo sluge svoje Domovine na granici Hrvatske Države. Tako nam Bog pomogao!  Živio Hrvatski narod! Živjela Hrvatska Država! 
General Drinjanin.”

Pod ovim ću naslovom i za mjesec dana nadolazeći najdržavotvorniji – i najkontroverzniji – hrvatski državni i nacionalni praznik DESETI TRAVNJA donijeti nekoliko misli o veličini i značenju ovog najslavnijeg desetog dana i četvrtog mjeseca u godini od vremena kada se od dvanaest (12) mjeseci godine broje, tj. deseti dan u mjesecu travnju šta je u povijesti značio za Hrvate.

Ovim putem želim poslije pune 54 godine upoznati hrvatsko općinstvo kako je došlo do ove Razglednice/Čestitke. Dr. Miljenko Dabo Peranić i ja smo radili zajedno, ured do ureda u ispotm poduzeću Librairie Hachette u Parizu. U ožujku 1962. godine mene pita dr. Peranić dali ja imam kakovu dobru sliku Ustaškog Grba. Rekao sam mu da ću pogledati kada dođem kući. Pregledao sam časopise Ustaša koji se je tiskao u Buenos Airesu, a gore iznad grba se vidi ustaški znak s hrvatskim tropletom. Dru. Peraniću se to svidjelo i istu večer u njegovu stanu smo to priredili, tako kako izgleda, te preko njegova šapirografa, valjka za umnožavanje smo to istiskali. Kada je sve bilo gotovo, istiskali smo nekoliko stotina komada. Kada je sve bilo gotovo, primjetili smo da fali čestitka i za Deseti Travnja. Tada je dr. Peranić svojom rukom nadodao “i Deseti Travnja”, te smo ponovno istiskali nekoliko stotina komada. To navodim ovdje zato, a ponajviše za one koji se poviješću zanimaju a dra. Peranića smatraju povijestničarom, neka sa ove Razglednice/Čestitke vide i njegov rukopis. Ova priložena čestitka nema copyright-a te ju bez bojazni možete širiti među svojim prijateljima.

Želim svima Sretan Uskrs i Uskrsne Blagdane!

Želim svima ubrzo nadolazeći hrvatski najdržavotvorniji praznik DESETI TRAVNJA!

Mile Boban, Otporaš.