PISMO MILI BOBANU – MILAN BOBAN  Ustaški povjerenik  Ranch “Terra Croatia”  Texas – USA  Na znanje: 

Vinkovci

Hrvatska smotra ZA Imoćane u Vinkovcima

                                       

Ustani Bane Hrvatska Te Zove

ISTOČNI SRIJEM:

Zasebna država u personalnoj uniji s  Hrvatskom

Poseban status zračne luke u Surčinu

Godina 2 Broj 6 ožujak 2023. Datum tiska: 29. ožujka 2023.

Ovo nije časopis o Imoćanima, nego je to putni vodič ZA Imoćane, koji su iz dinarskog krša došli u ravnu Slavoniju i

Srijem

Marija Dragun rođ. Takšić: Moji Vinkovci

Impressum:

“VINKOVCI” – Hrvatska smotra ZA Imoćane u Vinkovcima Nakladnik: Naklada Gornji Draguni, j.d.o.o. Zagreb, Pete poljanice 7 Izdanje: tiskopis, dvomjesečnik

Uredništvo: Zagreb, Pete poljanice 7, tomislav.dragun@gmail.com, tel.  091-33.88.431.

Uredništvo: dr. sc. Tomislav Dragun, Zagreb, Pete poljanice 7,  tomislav.dragun@gmail.com; 091-33.88.431; Lovorka Dragun Mirković,  lovorka.dragun.mirkovic@gmail.com, 091-33.88.433 i Hrvoje Mirković,  hrvoje.mirkovic@gmail.com, 091-33.88.432

SADRŽAJ

TORTA OD JABUKA

4 PISMO MILANU BOBANU

5 HRVATSKA POLITIKA OD GODINE 1860.—1895.  – 1. nastavak

11 (NE)RADNA NEDJELJA, PRAVO NA MENTALNU SIGURNOST, INFO APOKALIPSA, UMJETNA

INTELIGENCIJA, KONJSKI RAZGOVORI,

HUMANIKA I PIJESAK PIRAMIDE

19 MATICA HRVATSKA – IZ OGRANAKA: OREBIĆ, PODSTRANA, SPLIT, TROGIR

27 “JADRANSKI DNEVNIK” – DNEVNI LIST IZ SPLITA,  1. dio 39 KRUNA SREĆE (2)

43 SUDBINA KNJIŽNICE NUŠTARSKIH GROFOVA  KHUEN-BELASI 55 GRAĐANSKO DRUŠTVO “MOJI VINKOVCI”

62 TRBUŠANČANI, 6. dio

65 CASTUS I PRAVDA, 6. dio

73 GALERIJA SRIJEMSKIH MJESTA 79

URED

REGENTA KRALJEVINE HRVATSKE, SLAVONIJE I  DALMACIJE

Hrvatski Nacionalni Projekt: “Doniraj svijetu hrvatsku  knjigu”

Zagreb, 29. ožujka 2023.

Broj: 179/2023-1

MILAN BOBAN

Ustaški povjerenik

Ranch “Terra Croatia”

Texas – USA

Na znanje:

“VINKOVCI”, Hrvatska smotra za Imoćane u Vinkovcima,  Zagreb, Pete poljanice 7

Predmet:

Hrvatsko državno pravo – kontinuitet Države Hrvatske.- Uvaženi prijatelju Mile,

NE, PRIJATELJU MILE, NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA  NIJE PROGLAŠENA, JER JE TOGA DANA VEĆ POSTOJALA  DRŽAVA HRVATSKA = KRALJEVINA HRVATSKA,  SLAVONIJA I DALMACIJA!

Naime,

6

DRŽAVA HRVATSKA

1. Sadašnja Država Hrvatska postoji od 753. godine, kada su  na Saboru održanom na Duvanjskom polju tadašnje svjetske  velesile: Sveta Stolica i Bizant, priznale Hrvatsko  kraljevstvo i Budimira, kao hrvatskog kralja.

2. Prije toga, u Perzijskom carstvu postojala je samoupravna  (hrvatska) pokrajina Harauhvatija, a nakon toga Velika Hrvatska  (na području Ukrajine) i Bijela Hrvatska (na području Poljske).  U boju na rijeci Erax (Horvatka) Hrvati su 376. godine hametice  potukli Gote (Nijemce).

3. Hrvatsko kraljevstvo je bilo moćna država, pa su Hrvati – izdvajam kao posebnu napomenu – preko 200 godina bili vojni  zapovjednici u arapskoj Španjolskoj.

4. Godine 1102. dvanaest hrvatskih plemena zaključilo je Savez  (Pacta conventa) s ugarskim kraljem Kolomanom, kojim je on  prihvaćen za hrvatskog kralja (krunjenog u Hrvatskoj), da  bi 1527. godine Ferdinand I. Habsbursški, rimsko-njemački car,  odlukom hrvatskog Sabora, postao i hrvatskim kraljem.

5. Citat (www.sabor.hr):

“Samostalna i suverena odluka Hrvatskoga sabora o  pragmatičkoj sankciji iz 1712. godine navedena je u  Ustavu Republike Hrvatske kao jedno od izvorišnih osnova  tisućljetne nacionalne samobitnosti i državne opstojnosti, a  time i povijesnog prava hrvatskog naroda na punu državnu  suverenost.

Naime, te je godine 11. ožujka, Hrvatski sabor izglasao  članak VII. poznat kao Hrvatska pragmatička sankcija  kojom je Habsburškoj monarhiji priznato pravo  nasljeđivanja hrvatsko-ugarskog kraljevskog prijestolja i  ženskoj lozi dinastije.

7

Prema postojećem zakonu iz 1687. godine pravo na  prijestolje imao je samo muški član habsburške obitelji, a  kako tadašnji car i kralj Karlo nije imao muških nasljednika,  štoviše nije ni bio oženjen, hrvatski su staleži i redovi  potakli pitanje nasljedstva na saborskoj sjednici 9. ožujka  1712. godine kojom je umjesto odsutnog bana Ivana  Palffya predsjedavao Emerik Eszterhazy, tadašnji biskup  zagrebački.

Usvojivši tu povijesnu odluku, Hrvatski je sabor zadržao  oslonac u habsburškoj dinastiji u otporu prema stalnim  pretenzijama mađarskog plemstva u reduciranju hrvatskih  municipalnih prava i nametanju mađarske prevlasti unutar  hrvatsko-ugarske zajednice.

Držeći da Hrvatska u zajednici ima svoju državnu  samostalnost i da je s Ugarskom vezana jedino  ličnošću kralja, hrvatski su staleži i redovi tu Odluku  doživjeli kao prigodu i mogućnost jasnog očitovanja  hrvatske državne posebnosti i samostalnosti da se  slobodnom, samostalnom odlukom i u skladu s  državnim pravom opredijele za izbor kralja.

Samo tri godine kasnije Ugarski je sabor zakonskim  člankom službeno priznao da Hrvatska ima pravo na  svoje zasebno, vlastito zakonodavstvo, a sam kralj  Karlo priznao je kako su hrvatski sabori oduvijek  imali pravo donositi zakone za svoje područje.

Ta formalno-pravna priznanja nadležnosti Hrvatskoga  sabora kao posljedice Odluke Hrvatskog sabora o  pragmatičkoj sankciji iz 1712. godine nisu samo poboljšale  položaj Hrvatske u tadašnjoj zajednici, već su postale jedan  od povijesnih temelja na kojima je stvorena neovisna  hrvatska država četvrt tisućljeća kasnije.” (www.sabor.hr)

8

6. Citat (Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija,  hr.wikipedia.org):

“Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien)  bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela  Austro-Ugarske Monarhije. Njezin je službeni naziv bio  Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ili  neslužbenije Trojednica. Nastala je 1868. nagodbom s  Ugarskom, kojom je Hrvatska i Slavonija definirana kao  politički narod sa zasebnim pripadajućim teritorijem, koji s  Ugarskom stupa u državnu zajednicu.”

USTAŠKI POKRETI

7. Citat:

PRAVAH I PRAVILAH KRALJEVINA DALMACIJE, HRVATSKE I  SLAVONIJE

Josip Kušević, carski nadsavjetnik

“Poslie razpuštene insurekcije blagoizvolielo je Njegovo  posvećeno Veličanstvo premilostivim dne 23. lipnja 1814.  izdanim odpisom očitovati, da se je ustaška vojska  rečenih kraljevina na ratnom polju takovimi dokazi  hrabrosti i vojničkog reda proslavila, da ju niti uviežbani u  ratu ostarjeli vojnici nakrilili nisu.

Tim načinom su same Krajiške i ustaške čete Hrvatske i  Slavonije, dalmatinskog mora krajeve, oko kojih su se  djedovi; oboriv Avare i skinuv jaram iztočnog carstva,  proslavili, poslie deset viekova natrag osvojile, i Dalmaciju  vlasti Franceza otele, krajevi ovi, Sava i Kupa bjahu  svjedoci krieposti i hrabrosti potomaka, koji su od predja  svojih baštili viernost prama svojim zakonitim kraljem.”

9

8. Citat:

KUŠEVIĆ JOSIP

www.enciklopedija.hr

“Kušević, Josip, hrvatski pravnik i političar (Samobor, 23.  V. 1775 – Beč, 5. VII. 1846). Studij prava započet u  Zagrebu završio je u Pešti 1795. Kao protonotar Kraljevina  Hrvatske, Slavonije i Dalmacije (1808–31) objavio spis  (koji je preveo Franjo Žigrović Pretočki) “O samosvojnih  pravih i pravilih kraljevina Dalmacije, Hrvatske i  Slavonije” (De municipalibus iuribus et statutis  regnorum Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae, 1830) u  kojem na temelju isprava dokazuje poseban položaj  hrvatskog kraljevstva u odnosu na Ugarsku.”

9. Kraljevina Srbija, po nalogu Britanskog imperija, preko  Nikole Stojanovića, ideologa “Jugoslovenskog odbora”, kroz  knjigu “Srbi i Hrvati” navijestila je 1902. godine rat  Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji, te je 7/9.  studenog 1918. Vojska Kraljevine Srbije okupirala Hrvatske  Zemlje (zapadno od rijeke Drine).

10. Slijedom toga u Splitu je 1910. utemeljen PRVI  USTAŠKI POKRET. U listopadu 1918. Aleksandar Horvat  pohodio je u Beču cara i kralja Karla I/IV i u Budimpešti  predsjednika Ugarske vlade, te ishodio carsku odluku:

11. Dne 16. listopada 1918. godine objavljen je carski i  kraljevski Manifest, kojim se Austro-Ugarska preuređuje u  trojnu državnu zajednicu: Austrije, Ugarske i Hrvatske (s  Bosnom i Hercegovinom).

10

11. TRAVNJA 1941. GODINE

12. “Narodne novine”, Zagreb, Službeni list, broj 1/1941,  objavile su odluku o promjeni državnog imena u “Država  Hrvatska”. Prije toga – u jutro dne 10. travnja 1941. godine – je Nikolić, pukovnik Vojske Kraljevine Jugoslavije, po nalogu  Dr. Vladka Mačeka, potpredsjednika Vlade Kraljevine  Jugoslavije, pohodio Slavka Kvaternika na Jurjevskoj cesti u  Zagrebu, te s njim otišao u Banske Dvore, gdje je Slavko  Kvaternik oko 13 sati preuzeo Bansku Vlast od Franje  Žilića, predsjednika Suda Sedmorice, koji je prethodno te  ovlasti dobio od Dr. Ivana Šubašića, bana Banovine Hrvatske.  Prigodnu izjavu o ovom događaju za Radio-Zagreb napisao je  Dr. Mile Budak.

S poštovanjem

dr. sc. Tomislav Dragun

Regent

Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije

Tomislav Dragun s kapom na glavi na kojoj piše velikim slovima:

                       JA   V O L I M   H R V A T S K U