OSAMDESET GODINA USPOMENA NA DESETI TRAVNJA 1941 . DESETI TRAVNJA 2021, Ivica Jurjević

10. TRAVNJA 1941. – 10. TRAVNJA 2021.

(80. GODINA) (Hrvatima se za tabane prilijepila uspomena DESETOG TRAVNJA pa kud god                        koracaju tragove DESETOG TRAVNJA OSTAVLJAJU. Moja opaska, Mile                                Boban, Otporaš.)

DEKLARACIJA HRVATSKOG DOMOBRANA – UDRUGA RATNIH VETTERANA HRVATSKE, POVODOM 10. TRAVNJA: DANA NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE 

                                            UVOD 

Hrvatski narod jest europski narod s najtragičnijom poviješću kad je u pitanju borba za nacionalnu svijest, političku samostalnost, težnjom za očuvanjem vlastitih granica, očuvanje kulturne baštine, demografske slike kroz povijest, napredak i razvoj, i sve ono što čini jedan narod: narodom. Možda bi se jedino armenski narod mogao mjeriti s hrvatskim narodom kad je u pitanju težnja za samostalnom državom. Mi se prisjećamo 10. Travnja kao jednog od najvećih povijesnih datuma u četrnajeststoljetnoj povijesti hrvatskog naroda. Franjo Tuđman, hrvatski političar i znanstvenik, najodmjerenije je pokazao kako je i zašto nastala Nezavisna Država Hrvatska. On je kazao da to nije bila puka kvislinška tvorevina, već je to bila težnja hrvatskog naroda da ima svoju državu. Teško je bilo uspostaviti Hrvatsku državu nakon propasti Versaillskog ugovora, te nakon podjele svijeta na dva zaraćena bloka. Stoga mi u Hrvatskom domobranu iskazujemo putem DEKLARACIJE, najvažnije točke spomena na Nezavisnu Državu Hrvatsku: 

1. 1. Nezavisna Država Hrvatska jest država koja je utkana u povijesne niti hrvatskog            naroda. 
2. 2. Nezavisna Država Hrvatska prilikom samog nastajanja bila je podijeljena država,             odnosno hrvatski narod koji se zatekao na povijesnim i etičnim granicama bio je             politički podijeljen. 
3. 3. Cijeli hrvatski narod našao se u vihoru rata između sila Trećega Reicha i saveznika. 

1. 4. Sve tri političke skupine u tadašnjoj Hrvatskoj državi živjele su u dualizmu između           dobra i zla. 
2. 5. Hrvatski osloboditelji od jarma Versaja do Hrvatske seljačke stranke na tradicijama         Stjepana Radića te hrvatski komunisti, odnosno Komunistička partija                             Hrvatske, nisu imali povijesni ulog. Sve tri skupine su imale idealista i onih koji se           nisu snalazili u tom povijesnom vremenu prouzročenom u golemom Drugom                   svjetskom ratu. 
3. 6. Najsvjetlija točka u vremenu trajanja Nezavisne Države Hrvatske bio je zagrebački           nadbiskup, blaženi kardinal Alojzije Stepinac. On je u tom ratnom vihoru bio                   moralna vertikala i branitelj pravde i istine naspram zla koje se bilo nadvilo nad             Nezavisnom Državom Hrvatskom. Koliko je bio istinit i pravedan pokazuje njegovo           blaženstvo proglašeno od pape Ivana Pavla II. 
4. 7. Sve mrlje i pukotine, sva djela koja su bila protiv čovjeka i pojedinih naroda za               vrijeme NDH, mi današnje generacije moramo iskajavati, kako se to zlo ne bi                 ponovilo. Sva dobra koja su nastala u NDH, osobito na planu domoljublja i kulture           moramo ljubiti i povijesno valorizirati. Slobodu vjere u Boga nikad zaboraviti. 
5. 8. Najviši promašaj NDH jest neprepoznavanje svjetske politike pri kraju rata, te                sablazno napuštanje i bijeg doktora Ante Pavelića, sa vladom NDH i dijelom                     hrvatskog naroda van granica svoje domovine, sve tamo do Bleiburškog polja i               natrag do Makedonije. 
6. 9. Hrvatski narod su nakon 1945. zaposjele sile pobjednice, u ovom slučaju partizanske        snage s područja cijele Jugoslavije, koje su se nemilosrdno razračunavale s                   hrvatskim narodom i njegovom politikom, a takav se teror ne pamti u suvremenoj         povijesti. 
7. 10. Hrvatski lideri lijeve komunističke ideje izgubili su svu vlast u Jugoslaviji, tako da se        Hrvatska snalazila četrdeset godina pod Titovim režimom kako je znala i umjela. 
8. 11. Da bi se zadržala kakva takva nacionalna mašta i ljubav prema samostalnoj državi           Hrvatskoj, za to je najzaslužniji zagrebački nadbiskup, pokojni kardinal  Franjo               Kuharić, sa svim domoljubnim snagama unutar Avnojevskih granica i granica                 omeđenih Bosnom  i Hercegovinom, te uz pomoć hrvatske dijaspore 
9. 12. Nakon pada Berlinskog zida i urušavanja umjetnih tvorevina,  hrvatski narod nakon         četrnajest stoljeća dobiva samostalnu i Nezavisnu  Državu Hrvatsku, voljom                   hrvatskog naroda, i to plebiscitom, a zaslugom najodličnijeg sina Hrvatske:                   doktora  Franje Tuđmana, i najodličnijeg duhovnog sina: blagopokojnog kardinala           Franje Kuharića. 
10. 13. Hrvatska je do svoje slobode došla kroz Domovinski rat i tako kroz velike žrtve               dobila slobodu. 
11. 14. S pravom tvrdimo da nije bilo 10. Travnja 1941. ne bi bilo ni 30. svibnja 1991.  (15.) Bravo Ivica Jurjević! Istinu ste rekli, onu našu pravu HRVATSKU ISTINU: da nije              bilo 10 Travnja 1941. ne bi bilo ni 30 svibnja 1991. Mo. Mile Boban, Otporaš.