Andrija Hebrang: Nije kršćanski, ali na dan kada je umro Tito otvorio sam šampanjac
(Kolika je to diktatura bila i strah od tita i titovaca najbolje svjedoči i ova izreka dra. Andrije Hebranga, mlađega. Po negodovanju prema titi i svemoe onome što je ovaj predstavljao, dr. A. Hebrang mlađi je mogao otovrati šampanjac protiv svih zala koja je ovaj zlotvor učinio hrvatskome narodu, pa i ćaći dra. A. Hebranga mlađega, ali za svoju osobnu sigurnost se nije usudio. Radije šutjeti i čekati povoljenije dane, nego bježati u emigraciju kako i milijune drugih Hrvata…Mile Boban, otporaš.)
Prošlo je 37 godina od smrti jugoslavenskog čelnika Josipa Broza Tita, a tom se prigodom bivši potpredsjednik Vlade te istaknuti član HDZ-a Andrija Hebrang za Direktno.hr osvrnuo na dan kada je, kako kaže, ‘osjetio veliko olakšanje’.
Prisjetimo se, tog 4. svibnja 1980. godine, nakon pročitanog proglasa Predsjedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije u ime SK SKJ i Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, život je u tadašnjoj Jugoslaviji nakratko stao.
“Dana 4. maja 1980. u 15.05 u Ljubljani prestalo je da kuca veliko srce predsednika naše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i predsednika Saveza komunista Jugoslavije, maršala Jugoslavije i vrhovnog komandanta oružanih snaga Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita”, pisalo je u proglasu.
Za Andriju Hebranga, kao i za stotine tisuća ljudi čije je živote nepovratno uništio, Josip Broz Tito je najveći zločinac. Iako kaže kako obljetnica smrti možda nije najbolji dan na koji bi baš on trebao komentirati Tita, napominje da je istina i na takav dan potrebna.
“Nisam objektivan jer je on ubio mog oca, a majku mi je strpao u zatvor. Ja sam djetinjstvo proveo kao siroče u teškoj bijedi i neimaštini, tako da je on obilježio život mene i moje obitelji na najcrnji mogući način”, prisjetio se Hebrang.
Detaljno je, kaže, proučavao život diktatora te danas može argumentirano tvrditi mnoge činjenice. Kaže kako je Tito, ako je gledati s liječničke strane, psihopatske konstitucije i da je od mladih dana bio sklon uništavanju, “što objašnjava kako je mogao učiniti brojne stravične zločine tokom svoje vladavine”.
“Njegov problem je u strukturi ličnosti koja se sastoji u tome da nema empatije i emocija prema nikome i zato od najranije mladosti krči svoju političku karijeru na račun drugih. Njegovi simpatizeri su simpatizeri samo zato što su imali velike koristi od njegovog sustava i Jugoslavije”, rekao nam je doktor Hebrang.
Tvrdi da Titovi sljedbenici ni dan danas ne daju da se otkopaju grobnice kojih je samo u Hrvatskoj preko 900.
Tito je, kaže Hebrang, karijeru gradio na račun smrti, “a uzrokovao je smrt preko 200 000 ljudi”.
“To su ljudi koji nisu imali priliku izreći svoju obranu, već su bez pitanja postali žrtve totalitarnog režima”.
Danas, 4.svibnja, točno 37 godina nakon smrti Josipa Broza Tita, Hebrang se prisjetio dana kada je saznao vijest o smrti čovjeka koji mu je promijenio život.
“Moram samokritički priznati da sam u trenutku kada sam doznao za njegovu smrt osjetio beskrajno olakšanje. Doživio sam trenutak njegove smrti na dežurstvu u kliničkoj bolnici Merkur gdje sam radio kao specijalist, a toga sam dana bio na 24-satnom dežurstvu.
Kada je objavljena vijest da je Tito umro, znam da nije lijepo i kršćanski te ovim putem izražavam osobno kajanje, nas desetak, koji smo bili na dežurstvu, otvorili smo bocu šampanjca koju smo već dugo imali pripremljenu u frižideru”, prisjetio se Hebrang.
Danas, netrpeljivost i podjele ne jenjaju. Kako kaže i doktor Hebrang, te su podjele prvenstveno uzrokovane s likom Josipa Broza Tita. One neće nestati dok se ne sazna istina koja i nakon skoro četiri desetljeća nije ugledala svjetlo dana.