NE ISTRAŽENA POVIJEST UCJENJIVAČKOG PISMA POSLATA IZ NJEMAČKE 1978. za koja je okrivljen HNO.

 

NE ISTRAŽENA POVIJEST UCJENJIVAČKOG PISMA POSLATA IZ NJEMAČKE 1978. za koja je okrivljen HNO.

Prilažem Vam sliku kopije Ucjenjivačkog Pisma koji je poslat iz Njemačke u lipnju 1978. god. na adrese nekih 50 Hrvata. Prepisat ću ga doslovno ispod priloženih slika. To činim za našu hrvatsku povijest koju ne želim sa sobom u grob odnijeti. Iznijeti ću ono što ja znam i korz što sam osobno prošao, jer sam bio jedan od uhapšenika na sudu. To činim za dobro hrvatskog naroda za koji sam se cijeli život moje političke hrvatske emigracije borio: riječu, dijelom i perom. Gdje god potreba se ukaže ja ću kroz ovo pisanje popuniti prazninu, jer to od mene zahtijeva naša hrvatska istina.
image.png
Također prilažem sliku 4 kutije sudskih zapisnika sa njujorškog procesa hrvatskoj desetorki gdje sam i pronašao ovo pismo kao jednu službenu točku krivičnih djela protiv nas optuženih 10 Hrvata.
image.png
Nadati se je da će doći vrijeme kada će netko od hrvatskih pera i povjesničara biti zainteresiran pročitati ovih desetak tisuća stranica ovog sudskog zapisnika optuženim Hrvatima, članovima HNO hrvatskoj desetorki u Njujorku. Sud je počeo u utorak 16 veljače a završio u subotu 15 svibnja 1982.
Ucijenjivačko pismo počima ovako:
Ime i prezime: ŠIME MARIĆ                                   Broj:  00946
Ulica:               Sedgwick Ave..
Grad:               Bronx
Država:            USA
                               O B A V IJ E S T:
 
Obavještavamo Vas, da su prema podacima Hrvatske izvještajne službe (HIS) Vaši doprinosi hrvatskoj osloboditeljskoj borbi u potpunom neskladu s vašim materijanim i dru8gim mogućnostima Stoga Vam naredjujemo da u roku od 45 dana pošaljete svotu od 3 tisuće dolara na slijedeću adresu:
 
          Senor
                                JUAN  MENDENSSON
                                CASILLA       DE    CORREO  1511
                                “COTILLEO  CENTRAL”
                                 ASUNCION
                                 PARAGUAY  –     S.    AMERICA
Ova adresa izabrana je bez suglasnosti njezina nositelja. on će naknadno dobiti uputu kome će i na koji način dostaviti ovaj vaš materijalni doprinos hrvatskoj osloboditeljskoj borbi, odnosno hrvatskim borcima u domovini.
Dok stotine hrvatskih boraca čami po jugoslavenskim i drugim tudjinskim tamnicama, dok su mnogo svakodnevno izloženi potpunoj neizvjesnosti, ne samo na vlastitu slobodu, nego i za vlastiti život, Vi ste skoro potpuno zanemarili svoje hrvatske rodoljubne obveze i posvetili ste se sticanju materijalnih dobara od kojih naša porobljena domovina Hrvatska nema nikakve koristi. Na ove naše diskretne, prijateljske i nenametljive pozive i poticaje da potpomognete hrvatsku osloboditeljsku borbu, Vi ste se potpuno oglušili. Zato nezaboravite, da ovo nije samo poziv i uputa, ovo je naredba kojoj ste se dužni odazvati. U protivnom slučaju nad Vama će bez ikakve naknadne obavijesti biti primjenjene stegovne odredbe HOS.
Nadamo se da ste u potpunosti svijesni teškog položaja naše domovine Hrvatske i naše odlučnosti da bez obzira na bilo kakve žrtve ustrajemo u njezinoj obrani i u borbi za njezinu potpunu slobodu. imajući sve to na umu uvjereni smo da ćete se spremno i bez ikakva prigovora odazvati ovom pozivu i ovoj naredbi i da nas nećete prisiljavati, da radi stravičnog primjera, na vama prvom izvršimo stegovne odredbe.
potvrdu o Vašem doprinosu hrvatskoj osloboditeljskoj borbi možete poslati na “Hrvatski Glas” u Wininpegu ili na “Novu Hrvatsku” u Londonu.
           BORBOM  DO  SLOBODE!                 Zapovjednik Operativnog odjela
                                                                                      Trpimir  Budrović
Ovo Ucjenjivačko pismo je povijesne naravi, povijesne važnosti i povijesnog karaktera. Zato se ovo pimo mora analizirati iz svih uglova kako bi se mogla istina pronaći i saznati tko je pisac ovog Ucjenjivačkog Pisma.
Prilažem slika korice knjižice 10X14 centimetara.
Knjižica ima sadržaja 54 stranice i uputa 21 stranicu plus prednje i zadnje prazne stranice, što je ukupno preko 80 stranica, ili 42 lista, a svaki list ima 2 stranice. Korica knjižice nema naslova, naslov se nalazi kada se knjižica otvori. Prilažem sliku korice bez naslova ali rukom napisan naslov i navodno ime pisca knjižice. Zatim prilažem sliku naslova knjižice koji je na prvoj strani knjižice kada se ista otvori.
                                       U P U T E 
                             ZA OSLOBODITELJSKI RAD
                                    GLAVNO SJEDIŠTE
                  HRVATSKIH OSLOBODITELJSKIH SNAGA
                                        Zagreb 1977

image.png
image.png
Kako se iz slike može vidjeti da je navodno napisana i izdana u Zagrebu 1977. Te iste godine se je počeo snimati film u Švedskoj: “Teroristi ili borci za slobodu”. U tu svrhu, za snimiti taj film, preko povjerljivih osoba širila se je akcija za prikupljanje novčenih sredstava. Malo je svjedoka tih dogodovština danas na životu. I oni koji su još na životu, kao da se osjećaju krivima što su se u odrazu onog vremena borili za oslobođenje naše drage Hrvatske, te uporno šute…Ja sam protiv svake šutnje i za svaku sam istinu.
PoZDrav svima koji ovo pročitaju.
Na Uskrs 9 travnja 2023.
Mile Boban.
Odgovor zainteresiranog Hrvata,
Hvala Vam gospodine Boban na ovome vrijednom izvoru!
Redovito pratim i čitam što šaljete o toj intrigantnoj temi, čitao sam o tome i u emigrantskom tisku, ali i u Udbinim dokumentima.
Vezano uz potonje, nisam mogao ustanoviti da je u tu akciju preko svojih doušnika bila upetljana hrvatska republička Služba državne sigurnosti. No, pitanje je li tu svoje prste možda imao bh SDB, ili možda savezna služba iz Beograda, KOS, a ne smijemo zaboraviti ni SID – obavještajnu službu Saveznog sekretarijata inostranih poslova. Kada je riječ o Njemačkoj, jedan mi je emigrant pričao da je u to bio upetljan Damir Petrić, koji je bio studentski vođa u Splitu, pobjegao nakon sloma Hrvatskog proljeća. Ne isključujem mogućnost da je ta pisma slao i netko od Hrvata, ali isključivo s ciljem stjecanja osobne koristi.
Međutim, meni se čini da konačni odgovor leži u arhivima FBI-ja. Imam snažan dojam da su američke vlasti željele uništiti Otpor kao organizaciju koja im remeti dobre odnose s Jugoslavijom. Tko zna može li se provjeriti je li nešto od tih dokumenata dostupno istraživačima? Ako bi bilo zainteresiranih, možda bi se mogla i povesti revizija sudskog procesa, kao što se sada događa u slučaju tzv. Croatian six u Australiji.
Kada je riječ o emigrantskom tisku, najviše me intrigira Kronika Joze Vrbića. Ostaje pitanje zašto je nastupao na način na koji jest…
Savjetujem Vam da se raspitate o mogućnosti da se svi ti vaši važni dokumenti doniraju u Hrvatski državni arhiv, da se sačuvaju za buduće istraživače.
Lijepi pozdrav i živjeli!
Zainteresirani Hrvat

Poslano iz aplikacije Outlook za Android


From: Mile Boban <mileboban748@gmail.com>
Sent: Sunday, April 9, 2023 7:08:08 PM
To: Zainteresirani Hrvat
Subject: NE ISTRAŽENA POVIJEST UCJENJIVAČKOG PISMA IZ 1978.

Mile Boban mileboban748@gmail.com

Apr 10, 2023, 6:21 AM (1 day ago)

odgovara zainteresiranom Hrvatu,

Bog! i dobro jutro poštovani gosp. i zainteresirani Hrvatu,

Potpuno se slažem s Vama što ste naveli u pismu. O tome bi se mogla knjiga napisati.
Što se tiče Damira Petrića o njemu se je svašta pričalo. Bio je dobar prijatelj i u jednu ruku prijatelj i suradnik Mladena Schwartz-a, Zlatka Markusa, Brune Bušića, Stipe bilandžića i drugih, te se kasnije počelo svašta pričati. Kako nisam u Njemačkoj živio, mnoge su mi stvari nepoznato. Sve što znam je od usta do usta, od uha do uha i što sam mogao pročitati u hrvatskom iseljeničkom tisku.
Što se tiče Joze Vrbića i njegove “Kronike” je posebno pitanje. Poznavao sam Jozu Vrbića. Imao sam sa njim više neugodnih nego ugodnih razgovora. Skako je s grane na granu i tako uživao u političkom turizmu. Bio je jedan od državnih svjedoka protiv nekih od deset (10) optuženih Hrvata na njujorškom sudu 1982. U direktnom i indirektnom ispitivanju mnoge stvari su se otkrile o njemu, a jedna od njih je bila i ta da se je otkrilo da on uopće nije bio profesor niti je za to imao službenu titulu. Kako je na tom sudu pao u nemilost, pokrenuo je privremeni časopis – mislim da je ukupno bilo 12 brojeva – KRONIKA te tu sam sebe izživljavao iznoseći ponajviše svjedočanstva državnih svjedoka protiv hrvatskih optuženika itd. Ukratko, Jozo Vrbić, Bog mu dao pokoj vječni! je bio jedan lutalica bez orijentacije, bez cilja i bez pravca…
Prilažem Vam jednu poveznicu pa bih mi bilo drago da se malo i ovo može staviti u dio mojih opisa i iznosa o njujorškom procesu.
Što se tiča tko je sve šurovao u “Uroti protiv Hrvatskog Narodnog Otpora, HNO”, i to je jedno pitanje koje treba temeljito obraditi. To treba obraditi sa te strane tako da se zna i sazna koje su tada hrvatske – s raznim titulama i imenima – političke organizacije bile najupornije, najaktivnije, najčvršće u borbi protiv YU a za Ponovnu Obnovu Hrvatske Države. Ja Vam mogu reći što je meni rekao Bogdan Radica u subotu  20 svibnja 1978. u San Franciscu, na skupu jednog predavanja na kojem je on bio glavni govornik. Poslije njegova govora bilo je pitanja njemu i njegovih odgovora. Sada pok. Srećko Čulina, član HRS mu je postavio nekoliko pitanja, jedno od njih je bilo nekako ovako “…gosp. Radica koja je za vas najborbenija hrvatska organizacija…” Radica je odgovorio nekako ovako: “… da je organizacija HNO najjasnija i najborbenija u borbi za Hrvatsku Državu. Otpor je pokrenuo uspavane duhove i to nekima smeta…” Naravno da je preko tih kojima je smetao program HNO saznala i američka služba FBI te počeli ozbiljno pratiti rad članova HNO. Tako smo i dospjeli do njujorških procesa na kojima se je branila naša Hrvatska Istina i pobijale sve YU laži protiv nas i naše Hrvatske.
Poštovani gosp. zainteresirani Hrvatu poslao sam Vam 4 kutije sudskih zapisnika, skoro 10 tisuća stranica ako ne i više, naravno sve na engleskom. Tu se može naći ama baš sve od kada je FBI počela nadzirati HNO. Počevši od akcije Zvonka Bušića – on je bio pročelnik HNO 1971 pa do 1973. za sjevero američki kontinent – i njegove petorke 10 rujna 1976. pa sve do hapšenja prve skupine 12 prosinca 1980., i naše druge skupine 25 lipnja, dan poslije ukazivanje Gospe šestero hrvatske djece u Međugorju 24. lipnja 1981. Koje li slučajnosti!!!
Što se tiče moje nagomilane pismohrane ili biblioteke, ja sam spreman sve učiniti da se to spasi, da to ne propadne i da to dođe u prave ruke i na pravo mjesto. Ja sam vrlo mlad otišao iz Domovine Hrvatske. Supruga mi je Francuskinja, imam šestero djece, dvije prve kćeri Sophie i Catherine su rođene u Parizu, četvero u San Franciscu, 3 kćeri više razume a malo govore hrvatski, dok 3 sin uopće ne govore ali malo razume hrvatski, je, kako se kod nas kaže: govorim materinskim jezikom. Njih to ne zanima, suprugu također, jer su skupa sa mnom prošli kroz mnoge te “klance jadikovce”.  Bez ikakvih obveza Vam prilažem nešto da vidite.
S velikim poštovanjem i još većim izrazem želja za naš najdržavotvorniji hrvatski državni praznik
DESETI TRAVNJA 2023.
Mile Boban.

Na molbu jednog prijatelja iz Hrvatske ovo sam poslao.

Bog! dragi moj prijatelju,

Prilažem ti o čemu smo razgovarali prošli puta. Na prvoj sliki lijevo na vrhu se vidi vojnička kaciga. Kada sam bio u posjeti B. Dragi u veljači 1996., moji sestrići Ivan i Mate koji su bili u postrojbama HVO su me odveli u Malovan, između Šujice i Kupresa te me provodali kroz teren gdje su borbe bile u srpnju/kolovozu 1995 između srpske i hrvatske vojske. Snijeg na zemlji, hladno, hodajući naišli smo na kosti mrtvog srpskog vojnika u vojničkoj odori, sav izrešetan.Uzeo sam odoru i ovu kacigu. Pogledajte dolje na sliki kaciga se nalazi meni iza leđa na vrh ormara u kojem su posloženi moji razni rječnici. Odora je ostala kod kuće a kacigu za uspomenu sam ponio sa sobom u Ameriku. Bog! i veliki poZDravi svima.

Stric Mile.

SLIKE I 10 FASCIKLE PISAMA MAKSA LUBURIĆA I DIO SADRŽAJA ARHIVE KOJU POSJEDUJE MILE BOBAN.

23. srpnja 2021.
SLIKE I 10 FASCIKLE PISAMA MAKSA LUBURIĆA I DIO ARHIVE MILE BOBAN
Slike i 10 Fascikli pisama Maksa Luburića, dio sadržaja Arhive koju posjeduje Mile Boban…Ako kliknete na priloženi link saznat ćete razloge zašto sam spreman pokloniti hrvatskim ustanovama ili pojedincima s tim da poštarinu plate od pošaljitelja pa do primatelja. Ima toga više nego sam stavio na listu. I ne samo to. Kako sam se stalno služio izvorima iz pisama, knjiga, novina, časopisa itd., ništa nije profesionalno posloženo. Sve ću u kutije lijepo i sigurno spakovati. Baciti ništa neću; jer svaki pa i najmanji dio moje, nazovimo ju biblioteke je moja osobna uspomena s kojom se teško mogu rastati. Onaj tko to bude imao, slobodan je sve pregledati i što što bude smatrao nepotrebnim i od viška, slobodan je poništiti. Također napominjem da imam dva metalna ormara sa ladicama punih fioka, fascikli. Prilažem nekoliko slika iz koji će se moći dobiti povoljna slika o predmetu.
Danas je utorak 26 studenoga 2019. Ja se sa zdravljem vrlo dobro osjećam. Nadam se da će ovako i ostati. Svako tri mjeseca moram ići na pregled. Svima vama želim sve najbolje, veselo i lijepo raspoloženje u očekivanju Božića i božićnih blagdana, doček Nove 2020 Godine, puno zdravlja i veselja u svim vašim budućim ostvarenjima.

Bog! Mile Boban, Otporaš.

image.png

                10 fascikl pisama Maksa Luburić
  • Thumbnail
 Ured i knjižnica Mile Boban, Otporaša.
image.png
Slika br. (1) jedan dio stalaža sa knjigama…
image.png
Slika br. (2) Karta NDH i moji razni rječnici, slike, svijetlo i drugo, a može se vidjeti i stolica na kojoj sjedim i po potrebi se okrećem za dohvatiti rječnike i ostalo…a na vrhu se vidi pola kacige o kojoj je riječ.

image.png

Slika br. (3) moj pisaći stol, naočale i ostale stvari za trenutačno pisanje
image.png
Slika br. (4) dio knjiga na stalažama…
image.png
Slika (5). Ovu sliku na platnu mi je napravio po mojoj želje gosp. Jozo Bajurin, stariji u San Francisku 1970. Kako mi je sam rekao da će za mene na platnu napraviti uljanu sliku, samo neka mu dadnem sliku i da ja platim materijal a da mi neće naplatiti ručni rad. Ja sam mu tada dao ovu sliku Starog Mosta grada Mostara. Račune troškova mi je pokazao nekih 85 dolara. Ja sam mu dao novčanicu od 100 dolara.
image.png
Slika (6) drugi dio knjiga na stalažama…
image.png
Slika br. (7) Ovu zemljovidnu kartu NDH sam kupio na hrvatskom crkvenom pikniku u San Jose, California 1970. ili 1971. godine. Neka i ovo bude dio hrvatske iseljeničke povijesti kako su Hrvati u svojim srcima nosili ljubav za svojom i našom Hrvatskom. Povjesničari tu ljubav ne bi trebali niti smjeli mimoići i za ukus hrvatskim neprijateljima prešutjeti ljubav Drvatske Dijaspore za Hrvatskom Državom. Mile Boban, Otporaš.
image.png
image.png
Slika br. (8) 2 metalna ormara. Jedan sa (4) ladice, visok oko 130 cm., širok ok 45 cm., dubok oko 70 cm., u kojima se nalaze fascikli. Drugi ormar je manji, visok oko 95 cm. širok oko 80 cm., dubok oko 40 cm. Mnogo stvari sam preko pola stoljeća sa sobom nosao. Došlo vrijeme za prijenos baklja, tj. LUČ na mlađe kako bi se obistinila stara hrvatska uzrečica: NA MLADIMA SVIJET OSTAJE. Mile Boban, Otporaš.
image.png
image.png
Slika br. (9) dio knjiga na stalaži i na vrh stalaže u desnom uglu može se vidjeti vaservaga, libela koju sam koristio desetljećima u planiranju gradnje kuća koje sam pravio. Ta sprava se stavi na tri štapa, nogare, izravnaš lijepo tako da se sve vidi horizentalno u daljini do nekih 400 do 500 metara, okreće se 360 stupnjeva, poduminta kuće je izravnata itd., itd. Vidi se i pehar koji sam zasluženo primio za moju Građevinarsku struku, moj Građevinarski zanat, te za to sam sebe smatram Građevinarom i potpisujem se: Građevinar Mile Boban, Otporaš.
image.pngimage.png
Slika br. (10) se vidi čestitka ili razglednica za Uskrs i Deseti Travnja 1962. godine koju smo dr. Dabo Peranić i ja tiskali i pred crkvom dijelili Hrvatima kao pozivnicu za proslavu desetog Travnja i čestitka za Uskrs.

Druga slika je vjenčana slika Isabele Hernaiz i Vjekoslava Maksa Luburića 19 studenoga 1953. Mile Boban.

Slika vjenčanja Vjekoslava Maksa Luburića i Isabel Hernaiz 19 studenoga 1953.
image.png
Ima još mnogo neotvorenih kutija gdje se nalaze razne hrvatske novine, knjige na francuskom i engleskom kao i hrvatskom jeziku, razne brošure i koje još/šta. Pune ruke za svakoga tko je voljan zasukati rukave, pljunuti u dlan, reći sam sebi: Tu ima dosta sakupljene hrvatske povijesti i emigrantski dogodovština. Mile Boban, Otporaš.

One attachment • Scanned by Gmail