NAŠ STAV – TRI PROLJEĆARA I HRVATSKI NARODNI OTPOR, H.N.O.

Kao podsjetnik naše hrvatske političke suradnje i kao povijesni dokument prilažem sliku: Bruno Bušić, Franjo Mikulić, Zlatko Marku, tri Hrvatska Proljećara koji su na izborima HNV 1977. godine dobili najviše glasova. Bruno Bušić je izabran predsjednikom HNV, Franjo Mikulić predsjednik Sabora HNV, Zlatko Markus izabran za Pročelnika za politička pitanja HNV. Imao sam priliku razgovarati preko telefona sa Brunom Bušićem, dok su Franjo Mikulić i Zlatko Markus bili gosti moje kuće; Franjo Mikulić 1978., Zlatko Markus 1979.

Slika Mile Bobana u svom uredu, Midland, Texas 1983.

                    Č I T A T E L J I M A   O T P O R A

 

    Ovaj broj “Otpora” posvetili smo velikom hrvatskom sinu Franji Mikuliću i razotkrivanju laži koje su usmjerene na blaćenje HN Otpora i čestitih hrvatskih rodoljuba uopće. Vjerujemo, da će se neki čitatelji pitati zašto smo se upustili u odgovaranje “Hrvatima” koje i onako nitko više ne drži za normalne i ozbiljne, ali čitatelji trebaju shvatiti da se nije moglo više šutjeti, jer je šutnja neka vrst odobravanja. Pred vas, dragi čitatelji, iznosimo dokumente koji bez ikakvih komentara i sami dosta govore. Oni koji ne razumiju engleski i francuski, molimo da se potrude pronaći način jer će nam olakšati brigu i uštediti i onako skučeni novinski prostor. Dolaze ljetni odmori. Svima želim fizički i psihički odmor. Uredništvo.

                                         N A Š   S T A V

 

                                               Razlozi napadaja na HN Otpor.

 

    Prikazujući sadašnji položaj HN Otpora u exilu, neki Hrvati, njihovi suradnici i istomišljenici stalno ga napadaju kao nositelje nasilja, borbenih (radikalnih) strasti, arogantnog programa, tvrdoglavog fanatizma, bolesnih ambicija i tako dalje. Oni zastupaju demokraciju, oni poštuju tuđe zakone, koji nisu univerzalni, a pogotovo za naše hrvatsko pitanje, oni vjeruju u pravdu kao suvereno i djelotvorno rješenje svih naših problema i pitanja. Sigurno je da ta stajališta nisu samo plod promidžbe onih koji o HN Otporu tako misle, nego bi tu moglo biti i nagovora, potpomognutom i novcem ako je potrebno.

    Demokracije nema za one, koji su bez države i slobode. To svi dobro znamo, ali mnogi ne priznaju ili ne vide, zato se zna beztemeljno napadati drugog, posebno članove HN Otpora. U takvim slučajevima potrebno je razjašnjavati, usmeno i pismeno, ali se uvijek mora imati u vidu razloge napada i ideološke stavove. – Nekima je HN Otpor nešto, što se treba suzbiti i onemogućiti u slobodnom razvitku djelovanja za što uspješnije napredovanje hrvatskog osloboditeljskog gibanja. Treba se suzbiti pouzdanje u samog sebe i osobni život i nacionalne perspektive.

    Ta i takve osobe se ne pletu samo oko HN Otpora, ali preko njega treba diskriminirati i druge, koji još imaju volje misliti za Hrvatsku. Sve se radi “glatko” – u rukavicama, naravno, kako bi se svelo na zahtjeve očuvanja “status quo”. Drugim riječima, danas su zakoni tako regulirani u svijetu, da nam niti jedan, i ničiji, ne dopušta imati ono što nam pripada, što je naše, a to je Hrvatska Država. Gospođa Marica Lević iz Los Anđelesa rekla mi je preko telefona, koncem prosinca 1978. godine. da joj je žao što su ubili Brunu Bušića u Parizu, da su umjesto njega trebali ubiti Franju Mikulića. Na upit: “Zašto, zar Franjo Mikulić nije Hrvat?”, odgovorila je: “Ja njega ne volim, on je komunist i diktator. Povezan je s Vama Otporašima i ja ne želim takvu Hrvatsku, kakvu ćete Vi stvoriti, jer neće biti slobodna. Ja ću se istom žestinom boriti protiv takve Hrvatske, koju Vi stvorite, kao što se borim protiv jugoslavije”. Ovo su doslovno riječi.

                                                                   P R I P R E M A N J E    M R Ž N J E 

 

    To je klevetnički manevar kojim se podjednako koriste stari i novi nesporazumni, oživljavaju i potpiruju strasti mržnje u našoj emigraciji, kako bi sva naša rodoljubna nastojanja zaglavila u glupavoj bici i bijesu razračunavanja, kao kod divljih naroda. Tako bi ozbiljnost našeg nastojanja stvoriti našu Hrvatsku Hržavu spala na slučaj anakronizma. Napadi na HN Otpor samo prikrivaju veliku mržnju protiv naše rodoljubne uloge u političkom radu za Hrvatsku.

    Pored zastrašujuće grmljavine međunarodnih sukoba i sve bezizglednijeg traženja imaginarnog mira u svijetu, lutanja očajnih hrvata od jedne do druge veličine, hvalisanja hrabrošću bez svrhe, uz gomilanje nerazumijevanja, nasilja i razaranja, HN Otpora se žrtvuje za Hrvatsku, a ne ističe smućene veličine. Članovi HN Otpora grade ozbiljni put u Hrvatsku, put koji pruža smisao svakom Hrvatu za ono što on voli (ako uistinu voli), a to je Hrvatska.

    Optužbe protiv HN Otpora i napadi na raznolikost koju on ima u svom programu su nepolitičke i nepoštene. HN Otpor zastupa ono, što svaki državotvorni Hrvat želi; zastupa prava svakog autentičnog Hrvata, zastupa njegovo postojanje,, istinski štiti njegovu slobodu, brani njegova prava od svih natruha. Uloga HN Otpora u radu za Hrvatsku nije razgraničavanje ideja, već uzajamni rad svih državotvornih Hrvata, koji će se temeljiti na slobodi naših odluka, na samostalnosti naših zamisli i na zbilji naših sudbina.

    Oni koji su se 1969. godine veselili smrti hrvatskog generala Vjekoslava Luburića – Drinjanina, vjerovali su u potpuno uništenje organizacije HN Otpor. No, na hrvatsku sreću razočarali su se, a ujedno zapanjili nad odvažnosti, žrtvi, samoprijegoru i neograničenom nastojanju za očuvanje organizacije i domoljubnim zanosom u borbi za uspostavu Hrvatske Države.

    Ja kažem Hrvatska Država, bez ikakvog dodatnog nabacivanja. Jer naglasak u programu HN Otpora je Hrvatska Država u prvom redu, a tek onda se može dodavati: Sloboda, Neovisnost, (ovo je pisano u proljeće 1983., a povijesno je poznato da je dr. Franjo Tuđman pohlepno čitao tisak DRINAPRESS-a, upijao ideje Izmirenja Ustaša i hrvatskih partizana, čitao časopis OTPOR, bio prijatelj OTPORAŠA, i moglo bi se reći da je ovu riječ “Neovisnost” upravo on, prvi predsjednik druge Hrvatske Države u dvadesetom stoljeću dr. Franjo Tuđman uzeo iz časopisa OTPOR i koristio se istom. Svi napadi, sve klevete, sve mržnje opisane u ovome članku nisu smetale Franji Tuđmanu usko surađivati sa OTPORAŠIMA, što svjedoči  i priložena slika sa Banketa Prvog Sabora HDZ u dvorani Alojzije Stepinac u Clevelandu 21 siječnja 1990. godine Mile Boban i Franjo Tuđman. Mo. Mile Boban, Otporaš.)

Demokratska, Socijalistička, Ustaška, Seljačka, itd. Mnogi Hrvati u izbjeglištvu danas više naglašavaju demokraciju nego državu. Zato se nije niti čuditi što postoji jedno političko gibanje oko demokratizacije Jugoslavije na čelu – ni više ni manje, nego s krvnikom Đilasom. Njima je uspjeh HN Otpora neočekivani poraz. Zato brane tuđe interese preko kojih žele sakriti svoju zloću i zadržati izvore  iz kojih sva nezadovoljstva i razdori izviru.

                                            Z A K U L I S N E   I G R E

 

     Kod nas Hrvata uvijek se nađe neki skup pacifista, koji prihvaćaju ulogu tobožnjeg arbitra između tuđih vlada i zakona, koje usko surađuju na svim područjima s našim glavnim neprijateljem Jugoslavijom, te nas Hrvate – tuđeg neba i sunca ne vide i ne poznaju.

    Rezultat takvih zakulisnih igara velika je nacionalna sramota i nije nikakva novost. Tko to ne vjeruje, neka prolista hrvatsku povijest i uvjerit će se, da ih je uvijek bilo, koji su, u ime Hrvatske, više koristili tuđinu nego svom narodu.

    Kada se bude pisala hrvatska poslijeratna povijest i zbrajanje žrtve za domovinu, nesumnjivo je, da će HN Otpor biti ubrojen među najbolje. To svjedoče desetci najodanijih Hrvata članova organizacije HN Otpor, koje je po plaćenicima Udb-a umorila u zapadnom svijetu. To svjedoče desetci zatvorenika Hrvata, članova organizacije HN Otpor u zapadnim zatvorima. Tako ti progonjeni Hrvati svjedoče za Hrvatsku i bez puške u ruci.

    Zagovornici tuđih demokracija su posebnu ulogu poklanjali djelotvornosti i dinamičnosti HN Otpora i tako uveliko olakšalo rad onim službama, koje bdiju nad sigurnošću jugoslavije. Za sada i do sada članovi HN Otpora nemaju se čega stidjeti, a što će sutra biti, teško je predvidjeti. Naravno sutra ćemo se stidjeti sami sebe ukoliko zatajimo našu hrvatsku domoljubnu dužnost u ostvarenju Hrvatske Države.

    HN Otpor ima svoju povijesnu ulogu, koju želi okruniti stvaranjem Hrvatske Države u suradnji sa svim Hrvatima koji hoće biti svoj na svome! HN Otpor je i griješio kao i svi drugi, ali je također i radio i sve što je poduzimao bilo je za Hrvatsku, kojoj se ime nikada ne smije zaboraviti!

    Manje brbljanja, manje klevetanja,, manje sanjarenja i nadmudrivanja, manje ogovaranja i prišivanja udbaških etiketa iskrenim hrvatskim rodoljubima, manje stranačarstva a više hrvatstva i dostojanstva. Ne izbjegavamo jedan drugoga i spremajmo se stvoriti BORBENI APARAT KOJI ĆE BITI JAK SUPROTSTAVITI SE SVIM NEPRIJATELJIMA HRVATSKE DRŽAVE!

    MILE BOBAN.