NA ZNANJE: POKREĆE SE INICIJATIVA DA SE BRIŠE NEISTINA IZ USTAVA RH, piše dr. Tomislav Dragun

HRVATSKI ULJUDBENI POKRET

Uljudbeno i gospodarsko ortačko društvo

Zagreb – Pete poljanice 7

Zagreb, 14. rujna 2020.

 

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

dr. sc. Miroslav Šeparović, predsjednik

Trg sv. Marka 4

10000 ZAGREB

 

Na znanje:

Hrvatski Sabor, Gordan Jandroković, predsjednik, Zagreb, Trg sv. Marka 6

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Zlata Hrvoj-Šipek, glavni državni odvjetnik, Zagreb, Gajeva 30.a

Državno izborno povjerenstvo, Đuro Sessa, predsjednik, Zagreb, Visoka 15

EU-parlamentarci Republike Hrvatske, pojedinačno na kućne adrese

Predmet:

Inicijativa za ugradbu spoznaja utvrđenih u REZOLUCIJI EUROPSKOG PARLAMENTA OD 19. RUJNA 2019. O VAŽNOSTI EUROPSKOG SJEĆANJA NA BUDUĆNOST EUROPE (2019/2819(RSP)) u Ustav Republike Hrvatske.-

Uvaženi g. Predsjedniče,

Ovim uredovno pokrećemo Inicijativu za ugradbu spoznaja utvrđenih u REZOLUCIJI EUROPSKOG PARLAMENTA OD 19. RUJNA 2019. O VAŽNOSTI EUROPSKOG SJEĆANJA NA BUDUĆNOST EUROPE (2019/2819(RSP)) u Ustav Republike Hrvatske, i to kako slijedi:

Ad 1.-

U Izvorišne osnove Ustava Republike Hrvatske unosi se poseban odjeljak u koji se prenosi sljedeći ulomak iz REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA OD 19. RUJNA 2019. O VAŽNOSTI EUROPSKOG SJEĆANJA NA BUDUĆNOST EUROPE (2019/2819(RSP)):

“Budući da se ove godine obilježava 80. godišnjica početka Drugog svjetskog rata, koji je uzrokovao ljudsku patnju dotad neviđenih razmjera i doveo do okupacije zemalja u Europi koja je potrajala desetljećima;

budući da su prije 80 godina, 23. kolovoza 1939., komunistički Sovjetski Savez i nacistička Njemačka potpisale Ugovor o nenapadanju, poznat kao Pakt Molotov-Ribbentrop, i njegove tajne protokole u kojima su podijelili Europu i teritorije neovisnih država u sfere interesa između svoja dva totalitarna režima, otvorivši tako put za izbijanje Drugog svjetskog rata;

budući da je, kao izravna posljedica pakta Molotov-Ribbentrop, uz nacističko-sovjetski Sporazum o prijateljstvu i demarkaciji koji je uslijedio 28. rujna 1939., Republiku Poljsku prvo napao Hitler, a dva tjedna kasnije i Staljin, čime je ta zemlja lišena neovisnosti, a poljski narod suočen s nezapamćenom tragedijom; te da je komunistički Sovjetski Savez 30. studenog 1939. započeo agresiju na Finsku, a u lipnju 1940. okupirao i pripojio dijelove Rumunjske (teritorije koji nisu nikad vraćeni) te pripojio nezavisne republike Litvu, Latviju i Estoniju;

budući da su nakon poraza nacističkog režima i završetka Drugog svjetskog rata neke europske zemlje mogle provesti obnovu i započeti proces pomirenja, dok su druge europske zemlje ostale pod diktaturom, a neke i pod izravnom sovjetskom okupacijom ili utjecajem, još pola stoljeća te su im sloboda, suverenitet, dostojanstvo, ljudska prava i društveno-gospodarski razvoj i dalje bili uskraćeni;”

Ad 2.

Te se u Izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske briše neistinita, totalitaristička i diskriminatorna formulacija, koja glasi:

“u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskog rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske (1963. – 1990.), na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (godine 1990.), slobodno izraženom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju državnu samobitnost.”

Ad 3.

Sve one političare i državno osoblje, koji se budu protivili ovoj Inicijativi treba u smislu Kaznenog zakona Republike Hrvatske tretirati i obraditi kao promicatelje totalitarizma i veleizdajnike.

Ad 4.-

Dodaje se ovoj Inicijativi e-mail poruka dr. sc. Tomislava Draguna EU-parlamentarcu Ivanu Sinčiću od 12. rujna 2020. godine:

Prvo pitanje:

22. lipnja.

Može li ZAVNOH-ovac slaviti taj datum kao državni blagdan?

Može, jer mu to dopušta Ustav RH:

Drugo pitanje:

10. travnja.

Može li ZAVNOH-ovac slaviti taj datum kao državni blagdan?

Ne može, jer bi to bilo protivno odredbama Ustava RH.

Treće pitanje:

Ustav RH.

Je li moguća (iskrena) pomirba (1) partizana, (2) ustaša i (3) Hrvata, koji nisu partizani, niti su ustaše uz postojeći Ustav RH?

Nije.

Što onda?

(1) i dalje se tući, (2) mijenjati (neke) od nas ili (3) mijenjati Ustav RH.

Živimo u 21. stoljeću.

Ja sam se odlučio.

Kad se na nešto odlučim, onda i djelujem.

Prilažem:

1. Studijski osvrt – dr. sc. Tomislav Dragun: “ZAVNOH i zakonodavstvo” (“Država Hrvatska” br. 17, 31. kolovoza 2020. – na www.hrvatska-uljudba.com)

2. Pismo upućeno 11. rujna 2020. Gordanu Jandrokoviću, predsjedniku Hrvatskog Sabora

3. Pismo upućeno 14. rujna 2020. Borisu Vujčiću, guverneru Hrvatske Narodne Banke

4. Pismo Instituta Hrvatskog Državnog Prava “Dominik Mandić” iz Zagreba poslano 29. kolovoza 2020. Miroslavu Šeparoviću, predsjedniku Ustavnog suda RH

5. Nacrt tužbe na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu od 3. kolovoza 2020.

6. Prijedlog za mirno rješenje spora poslan 3. kolovoza 2020. Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske

7. “Državna jamstva dana brodogradilištima”, pismo poslano 10. travnja 2020. EU-zastupniku Ivanu Sinčiću

dr. sc. Tomislav Dragun

Opunomoćenik

Hrvatskog uljudbenog pokreta