U novom broju donosimo:

19. studenoga 2021.

Vlasti će sa zakašnjenjem provoditi nepopularne mjere

Iako u startu ne treba generalizirati i sve prosvjednike svoditi pod isti svjetonazorski i politički predznak, jasno je kako je većina prosvjednika nacionalno i suverenistički raspoložena, a poruke na prosvjedima jasno su usmjerene na obranu doma, obitelji i domovine.

Traljava komunikacija, ali i očite nelogičnosti u cijeloj pandemijskoj priči rezultirale su sve većim okupljanjima na trgovima i ulicama. Anticovid pass pokret postao je realnost u Hrvatskoj, a zasad mirna okupljanja rastu eksponencijalno s pritiskom vlasti na građane u pogledu covid potvrda. Iako iz redova organizatora prosvjeda zasad ne istupaju o drugim temama osim o aktualnom problemu s covid propusnicama i cijepljenju, prisutnost čelnih ljudi političke desnice u prvim redovima prosvjeda sugerira kako bi oni vrlo brzo mogli dobiti širu društvenu konotaciju i prerasti u opći bunt.

HNS u srazu Hrvatske i Rusije nije poštovao nikakve mjere

Kako se organizator, odnosno HNS, na stadionu na kojem je bilo 30 tisuća ljudi nije držao propisanih mjera, tako se ekipa s utakmice nastavila družiti i zabavljati, a bio bi to ispravan potez da se Hrvatska ne suočava sa zastrašujućim brojkama koje postaju ozbiljna prijetnja zdravstvenom sustavu.

Prije same utakmice zainteresirani gledatelji satima su čekali red za ulazak na stadion, stajali su u, kako tvrde, posve neorganiziranoj masi, a organizator se nije pobrinuo ni za razmak ni za ograde koje bi ga koliko-toliko osiguravale. Kao u ona dobra stara vremena, Splitom je šetala masa ljudi, redovi za ulazak na stadion bili su nepregledni, a na samom stadionu masa crveno-bijelih navijača gromoglasno je davala potporu našim reprezentativcima.

Visoko svećenstvo deklarativno podržava cijepljenje, dok je niži kler izuzetno antivakserski raspoložen

Poziv na cijepljenje vjernicima je i bez Plenkovića i bez hrvatskih crkvenih poglavara uputio sam papa Franjo, no izgleda da jedinstva, bez obzira na njegove poruke i pozive, ipak nema, štoviše, dio svećenstva odlučio je reći NE mjerama i covid potvrdama, a time ujedno okrenuti leđa Vladi Andreja Plenkovića.

Nadbiskup Mate Uzinić donio je odluku o privremenoj obustavi krizmi i većih okupljanja unutar crkve, što je također naišlo na osudu dijela vjernika i crkvenih otaca, koji evidentno nemaju isti, ujednačen stav o borbi s pandemijom koronavirusa. Među prosvjednicima protiv cijepljenja mogle su se vidjeti časne sestre, pa i brojni svećenici, odnosno takozvani niži kler, a na jednom od prvih okupljanja pred zagrebačkom bolnicom Rebro jedan svećenik verbalno je napao ministra zdravstva Vilija Beroša.

Mario Musa vjeran je HDZ-ovac, ali se za njime vuče previše repova pa ga vladajući žele maknuti

Poziv na cijepljenje vjernicima je i bez Plenkovića i bez hrvatskih crkvenih poglavara uputio sam papa Franjo, no izgleda da jedinstva, bez obzira na njegove poruke i pozive, ipak nema, štoviše, dio svećenstva odlučio je reći NE mjerama i covid potvrdama, a time ujedno okrenuti leđa Vladi Andreja Plenkovića.

Musa je radio u Pružnim građevinama, tvrtki-kćeri Hrvatskih željeznica, u kojoj je dobio otkaz nakon kojega je pokrenuo sudski spor, a zaposlio se na poziciji direktora Sektora prodaje u Hrvatskoj lutriji i vodio je radni spor protiv Pružnih građevina, potom se vratio na direktorsku poziciju u Pružnim građevinama i pokrenuo spor s Lutrijom, u koju se vratio kao predsjednik Uprave . Puklina povezuju s malverzacijama u Hrvatskoj lutriji u kojoj je zaposlena Kapuličina supruga koja zarađuje 12.483 kune pa se u vladajućim redovima strahuje od toga da se Puklinovim uhićenjem nastoji diskreditirati i Kapulicu, pa i Musu.

Kontradiktorne izjave dviju tužiteljica upućuju na sumnju

Ured europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj, na čijem je čelu Tamara Laptoš, tvrdi da USKOK nije radio na slučaju kada su ga oni preuzeli, dok ravnateljica USKOK-a Vanja Marušić, na čijoj je strani glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek, smatra da su teze o tome da je slučaj Softver pljuska ili blamaža USKOK-a netočne i zlonamjerne.

U pravosudnim vodama spekulira se o 20-ak predmeta kojima bi se nakon slučaja Žalac trebao pozabaviti Ured Tamare Laptoš koji bi mogao ozbiljno prodrmati domaću društveno-političku scenu, ali i domaće pravosuđe. Očekuje se da će Tamara Laptoš početi s velikim istragama u nizu korupcijskih afera, od kojih je dio pao u zaborav.

Državno odvjetništvo je privođenjem Mirele Alerić Puklin doživjelo neviđenu blamažu

Zbog gospođe Puklin i njezina djelovanja u pitanje je dovedena jedna od najvećih afera u povijesti Hrvatske, afera Agrokor o kojoj se oglasio i glavni protagonist Ivica Todorić koji dovodi u pitanje optužnicu protiv njega, njegovih sinova i najbližih suradnika, koja je uhićenjem tužiteljice povučena.

Todorić smatra da bi potpuno razotkrivanje ove priče dovelo do trenutne smjene glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj-Šipek i nekolicine njezinih zamjenika, pa u konačnici i do ostavke premijera Plenkovića kojeg smatra odgovornim u cijelom slučaju. Prema riječima Tamare Laptoš, EPPO ima mogućnost pokrenuti istrage i ako nadležno tužiteljstvo nema predmet ili ako se na njemu više ne radi, što je i iskorišteno u slučaju Žalac koji je po svemu sudeći mjesecima stajao u ladicama USKOK-a.

Milanović je postao Tuđman 21. stoljeća

Za razliku od premijera koji ne želi ulaziti u sukobe s Bruxellesom, Milanović sukobe obožava i zbog njih ga desnica obožava pa je predsjednik najpopularniji političar u državi, a problem za Plenkovića je u tome što je Milanović popularan i među HDZ-ovim biračkim tijelom.

Nerado će Milanovićev tuđmanizam potvrditi i u HDZ-u u kojem tvrde da se aktualni predsjednik Republike do te mjere nastoji istaknuti kao odani nasljednik djela Franje Tuđmana, da ostavlja dojam da je autentičniji hadezeovac od aktualnog premijera. Kao svojevrsni vođa oporbe, u svoj je tim Milanović uvukao suradnike Željke Markić, sastao se s generalima, braniteljima, raznim ugroženim skupinama građana, a onda opet u maniri crvenog Zokija na čelo Vrhovnog suda doveo Radovana Dobronića.

Na premijerovu inicijativu Banožić se povukao iz verbalnog rata s Milanovićem i prepustio ga mehanizmima Vlade

Premijer smatra kako je potrebno detaljnije definirati ovlasti predsjednika i ministra obrane, a za razliku od Milanovića, drži kako se predsjednik načelniku Glavnog stožera ne treba obraćati izravno, nego posredovanjem ministra obrane kada je riječ o korištenju vojnih resursa za potrebe Pantovčaka, što bi se, prema tvrdnjama izvora bliskih premijeru, trebalo precizno objasniti u Zakonu o obrani.

Vladajući priznaju kako u Zakonu o obrani postoji niz nejasnoća koje bi se izmjenama precizirale te bi se time dugoročno izbjegli sukobi vezani uz ovlasti predsjednika i resornog ministra. A upravo je Banožić prozivao Milanovića za kršenje Zakona o obrani. Plenković je manjkavosti Zakona o obrani i više nego svjestan, no svjestan je isto tako da za izmjene tih zakonskih okvira mora pažljivo birati trenutak jer mu novi sukobi s Milanovićem sada ne trebaju, prije svega zbog imenovanja veleposlanika.