Održao je sastanak s rektorom i prorektorima Sveučilišta u Mostaru, a potom i održao predavanje.

Moja dužnost je kad vidim nešto što mi se ne sviđa, za što smatram da je protivno duhu i slovu, dobrim odnosima među dvije države da to i kažem, rekao je Milanović, prenosi N1

Ovo je hrvatsko sveučilište, ali je dobro da se tako ne zove. Neke stvari se ne trebaju izraziti riječima i slovima. Ono je i univerzalno sveučilište, jedino je sveučilište, nije univerzitet. Ima visoke ambicije, s obzirom na teške okolnosti u kojima radi, dobro surađuje s hrvatskom državom i to je dužnost, pa ako hoćete i pametna politika Hrvatske, da pomaže ovom sveučilištu, rekao je Milanović.

Međutim, postoje i identiteti. Vaš i identitet većine vas, moj identitet je hrvatski identitet. Da nije, ne bih se kandidirao za predsjednika. Da radim drukčije, radio bih protiv slova i Ustava hrvatske države, rekao je Milanović.

U ovom trenutku hrvatski narod ne može izabrati svog člana Predsjedništva BiH, poručio je predsjednik.

Da bih glasao za manjine u Hrvatskoj, moram biti pripadnik te manjine. Analogija je ogromna. Ova je država zamišljena po modelu etničkog predstavljanja, kako je prije 15-ak godina rekao Haris Silajdžić. Dokle god je to sustav upravljanja, uzeti pravo tom narodu da bira svog predstavnika nije ispravno i nije pošteno, rekao je Milanović.

Upitan da komentira svoje prijašnje izjave o Bosni i Hercegovini koje su izazvale buru u tamošnjim medijima, rekao je:

“Ne mogu vam ponavljati što sam rekao. Hrvatima se ukralo pravo da biraju svog člana Predsjedništva. Što tu nije jasno? Što je tu moralno, što je tu ispravno? Ja moram da bih bio kozmopolit simpatizirati tuđi sekularni nacionalizam. Ja nisam nacionalist i očekujem da to ne budu ni drugi. To je osnova osnova. Detalji izbornog zakona, to me ne zanima. Treba li ga mijenjati – ne znam. Prvih 10 godina nikome nije palo napamet da Hrvatima bira člana predsjedništva, a onda se netko pametan toga dosjetio. To je možda najbolji kontradokaz o čemu se tu radi”.

Na pitanje što će biti ako se i iduće godine dogodi da nema predstavnika Hrvata u predsjedništvu BiH, Milanović odgovara:

“Nadam se da neće. Da se to neće dogoditi. Jer to je protivno slovu i duhu Daytonskog sporazuma. Hrvatska je potpisnica, Hrvatska je ukorijenjena u to. To je činjenica. Jedino što tražimo i očekujemo je da se to poštuje. Što se tiče mene, u svakoj međunarodnoj instituciji u kojoj se bude donosio neki dokument o BiH, tražit ću i inzistirat ću da se uvijek spomene poveznica/referenca na okvirni sporazum Dayton-Paris. Jako bitno. Dakle, izvorni Dayton i konstitutivni narodi. Ukoliko ne bude reference na konstitutivni narod i Dayton, neće biti zajedničke izjave. Bit će papir predsjedavajućeg, to je ništa”.

Govoreći o dijalogu s različitim predstavnicima BiH, rekao je da u razgovorima nije htio staviti naglasak na rat, nego na ono što je trenutni problem.

“Ovdje nema opasnosti od rata, jer rat košta. Nema više jugoslavenskog inventara da ga netko ukrade kao Milošević 1991. Ja nisam pogodan biti posrednik. Ja sam pristran, ali sam korektan. Ja zastupam hrvatske interese, a ne globalnu pravdu”, kazao je Milanović.

Na komentar novinara da neki taj model konstitutivnosti narodi nazivaju sovjetskim modelom, Milanović se upitao kakav je to sovjetski model konstitutivnosti.

“To bi ljudima trebalo ogaditi priču o konstitutivnosti? Mi poštujemo Bošnjake i njihove identitete. Sovjetski model konstitutivnosti. Da nije bilo modela konstitutivnosti, proklamiranog u Ustavu iz 1974. godine, moja nacija se nikad ne bi mogla osamostaliti. Hrvatska se nije otcijepila, potjerao ju je Milošević”, rekao je zaključno predsjednik.