KOD ZVONIKA SV. ILIJE U BOBANOVOJ DRAGI 15 srpnja 2017

Slika: Kuća u kojoj se je rodio 1907. godine Legendarni Zapovjednik Legendarne postrojbe HOS-a NDH CRNE LIGIJE Vitez general Ranko, Rafajel Boban,
               KOD ZVONIKA SV. ILIJE U BOBANOVOJ DRAGI 15 srpnja 2017
(Malo povijesti o postanku Zvonika sv. Ilije u Bobanovoj Dragi. Prijatelj i kolega Marko Čuljak je jako lijepo opisao dogodovštine vezane uz slavlje sv. Ilije Proroka na Dedinoj Gomili. Ja ću samo nadodati onaj povijestni dio kako je došlo do ideje da se tu na “Dedinoj Gomili” stavi zvonik. Koliko se sjećam priča tada još živih svijedoka događaja s kojima sam bio povezan, radio s njima razne poslove, slušao priče i pamtio itd.
U proljetno i ljetno doba bi znale navaliti tuče, krupe i mnoge usijeve oštetiti, grožđe, duhan i ostalo. Postojao je običaj u kojeg su ljudi vjerovali, a taj običaj je bio da se prije oluje i za vrijeme iste zvoni i glasom i odjekom zvona tuča će se rastjerati. Bobani su se dogovorili 1937. godine kupiti zvono prilozima i doprinosima žitelja Bobanove Drage. Sastanak je bio u kući Joze Grubišića, zvanog Kajića. Izabran je odbor od pet ljudi koji će od kuće do kuće, od domaćinstva do domaćinstva ići i prikupljati novčana sredstva za kupit zvono i za izgradnju “zvonika”, kako je taj objekt kod nas i dalje poznat. Kako sam čuo pričati od tada živih svjedoka, a jedan od njih je i moj otac Petar Boban, Gabrića, na tom sastanku je odlučeno da će biti KUM Zvoniku onaj tko najviše novca za tu svrhu dadne. Jozo Grubišić Kajić je dao najviše i automatski postao KUM Zvoniku. Stjepan Boban, Rapišića je bio drugi koji je dao najviše i tako automatski postao drugi KUM.
Za zaselak Potkarj bio je izabran Stjepan Boban, Marković, za zaselak Iviševići Petar Boban, Preka, za zaselak Bendekovići, Kasići i Malnovci, Petar Boban, Gabrića, za zaselak Cesta Stjepan Boban, Rapišića, za zaselak Grubišići Jozo Grubišić, Kajića. 
Za gradnju zvonika je pozvan majstor tog zvanja Mate Tomić iz sela Tomića Brijega kod Posušja. Kada je zvono došlo i postavilo se Zvono na “zvonik”, trebalo ga je posvetiti. Fra. Sarafin Dodig od Širokog Brijega je tada bio župnik župe Gorica-Sovići i on je bio taj koji je Zvono Blagoslovio. Ime Zvonu se je dalo Sv. Ilija Prorok prije, dakle za vrijeme izlivanja u Zagrebu. Tada je tu bilo jedno veliko i nikad zaboravljeno slavlje. To je bio ljeta gospodnjega 1937. godine. Mile Boban, Otporaš.)

 

U subotu 15. srpnja 2017. godine kod zvonika sv. Ilije Proroka u Bobanovoj Dragi u organizaciji Bratovštine sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići, a u sklopu Kulturnog ljeta u župi Gorica-Sovići bilo je doista prekrasno.

Na samom početku prisutnima se obratio predsjednik Bratovštine Dragan Prlić te im zaželio dobrodošlicu i ugodan boravak.

Nakon pozdrava na scenu su izašli glumci Dramske grupe Proložac te izvedbom skečeva do suza nasmijala okupljenu publiku. Publika je s oduševljenjem pljeskala tokom i na kraju svake od izvedenih točaka.

U pauzama, dok bi se glumci pripremali za sljedeći nastup, na scenu su izlazile gangaške skupine i  Jure Miloš, svirač narodnih instrumenata, koji su svojom izvedbom dotaknuli dušu svakog posjetitelja te u njima probudili usađenu ljubav prema običajima koje su naši djedovi  prenosili s koljena na koljeno i na taj nas način obvezali da nastavimo njegovati kulturno bogatstvo našega kraja.

Nakon završetka službenog dijela programa, ispred Bratovštine sv. Stjepana Prvomučenika i domaćina Bobanjara obratio se Marko Čuljak te prisutne pozdravio i zahvalio im čitajući dijelove teksta koji je pripremio upravo za ovu prigodu. Nakon govora Marka Čuljka druženje se nastavilo uz čašicu razgovora i nastup Tamburaša s Kamena.

 

U nastavku donosimo originalni tekst Marka Čuljka:

Kulturno ljeto u župi Gorica – Sovići u organizaciji Bratovštine Sv Stjepana Prvomučenika već sada ima svoju zavidnu prošlost. Obzirom na entuzijazam same Bratovštine i njihovih „partnera“, a pod tim mislimo na druge institucije u općini Grude, samu općinu, Matica hrvatska-Ogranak Grude te župu Gorica – Sovići kao i na brojne volontere, ima i svoju sadašnjost. Obzirom da zubi vremena grizu, ali i na to da će na našim prostorima netko i ostati, trenutno se ne bi trebali zabrinuti ni za, ako Bog da, budućnost.

Bratovština je 1999. godine obnovljena. Odnosno, njeno djelovanje je ponovno pokrenuto po uzoru na naše dične pretke. Pet godina kasnije je zaživjela i klapa Bratovština koja je svojim nastupima diljem, ne samo bližih već i europskih destinacija, mnoge ostavljala bez daha.

Godišnja manifestacija Kulturno ljeto u župi Gorica – Sovići prvenstveno se odnosi na tri blagdana u našoj župi. I svaki put se dogodi kulturni događaj uoči blagdana svetih Petra i Pavla, svetog Ilije Proroka i svetog Stjepana Prvomučenika.

Ne umanjujući niti jedan događaj niti njegovu kulturnu vrijednost, isto tako ne misleći da je bilo tko na bilo koji način poseban ili posebniji, ipak su Bobanjari najviše „zagrijani“ kada čuju što će se to dogoditi na prapovijesnoj Gomili, ispred kapelice-zvonika sv. Ilije. A bilo je od 2009. godine naovamo eminentnih gostiju na Gomili, na onoj prirodnoj pozornici. I vjerujte, i znamo, malo tko je ostao ravnodušan nakon posjete tom ambijentu, ispod kostila, podno stećaka koji svjedoče na svoj način o prošlosti našega kraja.

Inače su Gomila u Bobanovoj Dragi te zvonik, bez laskanja i preuveličavanja, svetost, dokaz života, inspiracija, nada, a ako hoćete, i predivno mjesto za skriti se od ljetnih vrućina obzirom da se nalazi podno drage po kojoj je selo i dobilo ime. A iz smjera drage uvijek neki dašak vjetra i olakšanja dopire prirodnim putom do stećaka, do Vencine ‘trišnje’, do kipa našeg Ilije. Zna nekada donijeti taj vjetar i poruku od kamena sa brda, a kamen sa brda preko vjetra prišapnuti i koji stih, često i strofu a ponekada i pjesmu.

Ove godine nas u subotu na Gomili očekuje nastup dramske skupine „Proložac“, naših susjeda koji će na svoj način izvesti više točki uz pratnju klape Bratovština. Nije naodmet spomenuti da je organizacijski odbor večeri pod zvonikom, moćan kakav jest, u pregovorima s još jednom skupinom koja izvodi klapsku pjesmu. Uvijek prisutni su i brojni gangaši, diplari, guslari… koje sa dva pojma nazivamo, s pravom, „nositelji kulturne baštine“ te „čuvari narodnog blaga“. A sa svojom pjesmom će sve prisutne razveseliti i „Tamburaši s kamena“ iz Širokog Brijega.

Tko sve to nosi na svojim plećima?

Već je spomenut neizmjeran doprinos Bratovštine u samoj organizaciji svih kulturnih ljeta u našoj župi od začetka do sada. A uvijek u pomoć priskaču i druge također spomenute institucije te svi vi i svi mi, žitelji Bobanove Drage i svih drugih sela iz naše župe, jer svi su tu kada treba doprinositi, volontirati, priskočiti u pomoć.

Brojni svojim novčanim prilozima da se osigura pristojna zakuska, naravno, prvenstveno za naše goste koji nam tu večer postaju prijatelji, ali i za sve prisutne. Nadalje, netko uvijek i očisti Gomilu i okolicu uoči Ilindana i kulturne večeri, trimerima, kosorima, škarama, leđima… zatim se nađe netko da i tu večer kada je akcija čišćenja osigura koje hladno piće, nešto za prigristi… i nikada, ama baš nikada, nitko ne pati za tim da mu se spomene ime. Rekli bi po naški, znamo se.

Neki dan kada je bilo čišćenje Gomile i okoline, skupilo se toliko ‘svita’ da je se moglo očistiti do Šušnjara, oba puta koja do gore vode. Doduše, čišćeno je i do sada pa nije hitno.

To je ono što nas zbliži, to je nešto što treba njegovati kao tradiciju. Narod bez kulture… hm, znamo svi nastavak stare izreke.

Očekujući uz svu moguću ljudsku i pomoći od dragog Boga i, naravno, svetog Ilije, trebali bi provesti još jednu lijepu kulturno-zabavnu večer u subotu na Gomili, pored zvonika-kapelice sv. Ilije Proroka.

Kulturna zbivanja u BD kroz povijest

Rekosmo da je od 2009. godine običaj da se na Gomili u Bobanovoj Dragi dogodi kulturno zbivanje kao dio kulturnog ljeta u župi Gorica – Sovići.

Tada je, naime, svoje tri knjige (Hercegovački zapisi, Legende o rodijaku Ćipi, Ratne legende o rodijaku Ćipi) predstavio legendarni Petar Miloš. On ode na drugi i bolji svijet i sigurno sa sobom ponese lijepu uspomenu na tu večer u Bobanovoj Dragi.

Slijedeće godine nas je posjetio Ljubo Kovač, neprikosnoveni radijski novinar i urednik te također predstavio knjigu „25 godina radio Posušja“. A već 2011. još jedna radijska legenda, Tomislav Tomo Matković, na istom mjestu je predstavio knjigu s tekstovima i tonske zapise pod nazivom „Grudsko pivanje“ koje je neumorno i srčano prikupljao dugi niz godina.

Kada spominjemo termine legendarni i slične, nije trebalo dugo čekati da još jedan s tim nadimkom dođe u Bobanovu Dragu. Godine 2012. bila je promocija života i djela Stipe Božića, alpinista, putopisca, člana HGSS-a, autora brojnih dokumentarnih serijala na HRT-u… ni on sam vjerojatno ne zna što je sve radio u životu na opću dobrobit. Tu večer je predstavio dokumentarni videouradak „Svete planine svijeta“ i održao predavanje o ljepotama svjetskih prirodnih destinacija na kojima se nalazio kao i o surovosti spasilačkog volonterskog posla.

Vjerojatno je svima koji su bili prisutni ostala u sjećanju i 2014. godina i kulturna večer kao uočnica Ilindanu u Bobanovoj Dragi. Tada su općepoznatu i kritički hvaljenu predstavu „Rodijaci“ (prema predlošku knjige Petra Miloša) odigrali glumci Velimir Pšeničnik Njirić i Miro Barnjak. Da je predstava trajala do jutra, teško bi netko napustio scenski nastup dvojca. Godinu dana nakon toga je prvospomenuti na svom profilu na jednoj društvenoj mreži postavio nekoliko fotografija sa samog zbivanja i napisao, između ostaloga, da je lijepo bilo tu večer. Lijep je to i kompliment obzirom da su gostovali i u Beču.

Godine 2015. bila je glazbeno-poetska večer „Pod Raosovim zvijezdama“ u izvedbi Trpimira Jurkića, splitskog glumca i predsjednika MH Split. A nakon njega su nastupili Slavonski tamburaši iz Velike kod Požege čiji je dolazak organizirao Vlado Boban, načelnik općine Velika. I ostašmo opet do kasnih ili, bolje reći, ranih jutarnjih sati.

Uistinu odličnom izvedbom monodrame „Anima Croatorum“ nas je počastila Mladenka Gruica prošle godine a nakon njene izvedbe uz pomoć klape Bratovština bilo je i predstavljanje druge knjige poezije jednog pjesnika iz Bobanove Drage.

Mora se dalje

Kada vidimo što je sve zbivalo na našoj prapovijesnoj Gomili, nije teško zaključiti da se treba iz godine u godinu ujediniti i omogućiti da, oni koji ostanu živi i zdravi, opet nešto organiziraju. Upravo po uzoru na one koji nisu više tjelesno s nama, mi bi trebali ustrajati. Sjećajući se jednoga od njih i na koji način je čovjek funkcionirao u dane organiziranja, koliko je sebe davao za to, što mu je značilo da se u njegovom selu nešto pozitivno dogodi, i znajući da je zbog toga opravdano prozvan dušom manifestacije, ne bi trebalo biti oklijevanja.

Bratovština će svojim autoritetom i poznanstvima uvijek uspjeti dovesti program, oni koji znaju što znači kultura će to prepoznati a na nama Bobanjarima ostaje da budemo ujedinjeni, složni, pa tko koliko može. Jer, narod bez kulture…

Foto: BONAFOTO

Fb-Button

Komentari

6 komentara na “KOD ZVONIKA SV. ILIJE U BOBANOVOJ DRAGI 15 srpnja 2017”

  1. Dragi Otporašu!
    Drago mi je što otkrih ovaj tvoj kutak.
    Lijepo je.
    Ali, moram ti preporučiti nekog lektora…
    Hrvati bi trebali poznavati, ljubiti i njegovati svoj jezik i hrvatski pravopis…

  2. Učini to dragi Sivooki što prije. Od viška glava ne boli. Vidim da bi i ti mogao biti taj, pa zagrni rukave, pljuni u dlane, prihvati se posla i “lektoriraj” što je za ispravlanje.
    Poštovani i dragi hrvatski brate ja sam napustio Bobanovu Dragi 30 lipnja 1956. godine.
    Davno je to bilo!
    Primi moje iskrene, bratske i hrvatske poZDrave.
    Bog! Milan.

  3. A ja se te godine rodih….
    ma kako bi se to moglo… ? Jedno vrijeme bijah lektor na jednom portalu, ali dali su mi neke šifre pa tekstove “iznutra” lektoriram…

  4. Sivooki sve se može kad se hoće, po onoj staroj hrvatskoj uzrečici: Ako hoću lako ću, ako neću kako ću.
    Prilažem ti link i zamolio bih te da otvoriš link, “skokneš” tamo gdje ćeš naći više zanimljivijeg povijestnog materijala nego – skoro – na bilo kojem drugom hrvatskom portalu. Prijavi se, pregledavaj, čitaj, kopiraj i sve kopirano prenese na tvoju e-mail adresu. Tu ćeš kao svoj glazda moći sve pregledati, lektirati i po osobnoj želji knjigu sastaviti. Ja kao prepisivač i pisac svih tih opisa ti to dopuštam, tako da se to širi što dalje kao i naša kršćanska vjera našeg Isusa krista.
    Veliki pozdrav.
    Mile Boban, Otporaš.

    http://uzdanica.forums-free.com/hrvatska-i-ustastvo-t13.html?sid=bdc020f2657bfcc0ac5679b95c94b786

  5. Hvala, velikodušan si.
    Ma ja mišljah da ti lektoriram tekstove za portal. I već objavljene i neke nove, kako bi bili comme il faut…

  6. Ma, Sivooki drag si mi uvijek bio. Sada si mi postao još draži. Pročitah: “A ja se te godine rodih.”
    Davno je to bilo kada sam se hrvatskom gramatikom bavio. Ali sam svakako htio saznati koje bi to vrijeme bilo “rodih”, te sam odma pogledao GRAMATIKU HRVATSKOGA ILI SRPSKOGA KNJIŽEVNOG JEZIKA, Matica Hrvatska, Štamparija “Vjesnik” Zagreb 1963. Vidih tu mnogo srbizma. Želio bih čuti tvoje mišljenje. Da li mi Hrvati još uvijek govorim na pamet i “po popameti”; kao kada kući po noći dođeš i ako svijetla nema, ti po pameti znaš gdje su vrata, krevet i sto drugih čuda.
    Veliki poZDrav iz tuđine.
    Bog! Milan.

Odgovori