JOŠ O AVNOJ-u, piše Delivuk NA TEMI “HRVATSKA I USTAŠTVO”, izvor. javno.com 12.3.2010.

E da lipi moj čovik, ali danas neki “novi” Hrvati pišu neku noviju staru povijest. Još su bolji oni koji glume “novinare” pa znaju bolje povijest od nas koji smo je stvarali.

Kada bi vi samo ipriju znali koliko je taj vaš AVNOJ zla nanio našem hrvatskom narodu, onda ga zacijelo nikada ne bi spominjali. U ime svih žrtava antifašizma kojeg su vašeg AVNOJ-a temeljna nacela bila, ja bih vas zamolio da prestanete iznosti ovdje i širiti na ovim stranicama vaš antifašizam i jugoslavenstvo. To od vas zahtijevaju milionjske žrtve vašeg AVNOJ-a.

Ja san primitija po tvon pisanju da tebi i mrtvi smetaju. Pusti mrtve kosti počivat. Ivo Lola Ribar je poginija za našu zemlju i zasluživa da počiva u miru božijen. Ti ako se voliš istresat. istresi se na živima a ne na mrtvima.

Kaži ti nama da li ti o AVNOJ-u pišeš i iznosiš to zbog tvoja dva strica koja su nosila, kako ti kažeš, srpsku šajkaču, ili zbog tvoja druga dva strica koja su nosila, opet kako ti kažeš, odoru HOS-a?
Kada ćeš početi iznositi nešto o tvoja dva strica koji su bili hrvatskoj vojski!

Ja o AVNOJ-u pišen za to što je to istorija u prvon redu. U drugon redu pišen čega se sićan šta su moja dva strica pričala koji su bili sa ponoson rvacki antifašisti. Ako te to muči ti mi javi pa ću punda pisat od ona druga dva strica koja su sa ponoson bili u ustašama i isto se borili za istu našu zemlju rvacku ko i moja druga dva strica koji su nosili srpsku šajkaču na glavi i bili u titovin redovima. Ako mi se ne javiš znači da te ona moja druga dva strica ne zanimaju.

Pajdo (pajdo je koristničkog imena matrixdc, što DC znači pravo ime Damir Car od Rijeke ili iz Rijek, kako mi je sam pisao na moj osobni sandučić. Njegov otac je bio u partizanima pa je kao sin antifašiste i partizana sustavno napadao svaku ideju ustaštva. Ja sam imao stranicu HRVATSKA I USTAŠTVO na portalu javno.com. Tu su se koplja lomila o hrvatstvu. Ja sam se tada prijavio koristničkim imenom Delivuk, počeo pisati potpuno ikavski i mojim pisanjem se približio onim komentatorima koji su bili protiv ustaštva, NDH i svega što je ona prestavljala, a među njima je bio i ovav matrixdc, Damir Car, prozvao ga “pajdom” a da on nije uopće znao da sam ja taj Otporaš koji piše kao Delivuk. Tako sam im kao Delivuk odgovarao i izvlačio iz njih mnoge negativnosti o NDH na koje bi odgovarao Otpora, Domobran, Domoljub a ja sam to bio. Danas je nedjelja 24 svibnja 2020., dakle punih 10 godina i dva mjeseca od ove polemike Mile Boban, Otporaš.)  ja san ovo što san posla stavija ovdeka da svak vidi da smo mogli i mi isto da smo tili, da se naš rvacki jezik ne zove srpskorvackin ili rvackosrpskin. Pozdrav pajdi.

Novosadski dogovor
Izvor: Wikizvor
Skoči na: orijentacija, traži
Novosadski dogovor
Autor: –
Vidi Novosadski dogovor.

Potpisani učesnici sastanka koji je sazvala Redakcija Letopisa Matice srpske na završetku ankete o srpskohrvatskom jeziku i pravopisu posle svestrane diskusije održane 8, 9. i 10. decembra 1954. godine u Novom Sadu doneli su ove

ZAKLJUČKE

Narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca jedan je jezik. Stoga je i književni jezik koji se razvio na njegovoj osnovi oko dva glavna središta, Beograda i Zagreba, jedinstven, sa dva izgovora, ijekavskim i ekavskim.
U nazivu jezika nužno je uvek u službenoj upotrebi istaći oba njegova sastavna dela.
Oba pisma, latinica i ćirilica, ravnopravna su; zato treba nastojati da i Srbi i Hrvati podjednako nauče oba pisma, što će se postići u prvom redu školskom nastavom.
Oba izgovora, ekavski i ijekavski, takodje su u svemu ravnopravna.
Radi iskorišćavanja celokupnog rečničkog blaga našeg jezika i njegovog pravilnog i punog razvitka neophodno je potrebna izrada priručnog rečnika savremenog srpskohrvatskog književnog jezika. Stoga treba pozdraviti inicijativu Matice srpske koja je u zajednici sa Maticom hrvatskom pristupila njegovoj izradi.
Pitanje izrade zajedničke terminologije takodje je problem koji zahteva neodložno rešenje. Potrebno je izraditi terminologiju za sve oblasti ekonomskog, naučnog i uopšte kulturnog života.
Zajednički jezik treba da ima i zajednički pravopis. Izrada toga pravopisa danas je najbitnija kulturna i društvena potreba. Nacrt pravopisa izradiće sporazumno komisija srpskih i hrvatskih stručnjaka. Pre konačnog prihvatanja nacrt će biti podnet na diskusiju udruženjima književnika, novinara, prosvetnih i drugih javnih radnika.
Treba odlučno stati na put postavljanju veštačkih prepreka prirodnom i normalnom razvitku hrvatskosrpskog književnog jezika. Treba sprečiti štetnu pojavu samovoljnog »prevođenja« tekstova i poštovati originalne tekstove pisaca.
Komisiju za izradu pravopisa i terminologije odrediće naša tri univerziteta (u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu), dve akademije (u Zagrebu i Beogradu) i Matica srpska u Novom Sadu i Matica hrvatska u Zagrebu. Za izradu terminologije potrebno je stupiti u saradnju sa saveznim ustanovama za zakonodavstvo i standardizaciju, kao i sa stručnim ustanovama u društvima.
Ove zaključke Matica srpska će dostaviti Saveznom izvršnom veću i izvršnim većima: NR Srbije, NR Hrvatske, NR Bosne i Hercegovine, NR Crne Gore, univerzitetima u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu, akademijama u Zagrebu i Beogradu i Matici hrvatskoj u Zagrebu, te će ih objaviti u dnevnim listovima i časopisima.

U Novom Sadu, 10. decembra 1954.

Potpisnici:
Ivo ANDRIĆ, književnik i akademik iz Beograda;
dr Aleksandar BELIĆ, profesor univerziteta i predsjednik Srpske akademije nauka iz Beograda;
Živojin BOŠKOV, književnik i urednik “Letopisa Matice srpske” iz Novog Sada;
Mirko BOŽIĆ, književnik i predsjednik Društva književnika Hrvatske iz Zagreba;
dr Miloš ĐURIĆ, profesor univerziteta iz Beograda;
Marin FRANIČEVIĆ, književnik iz Zagreba;
dr Krešimir GEORGIJEVIĆ, profesor univerziteta iz Beograda;
Miloš HADŽIĆ, sekretar Matice srpske iz Novog Sada;
dr Josip HAMM, sveučilišni profesor iz Zagreba;
dr Mate HRASTE, sveučilišni profesor iz Zagreba;
dr Ljudevit JONKE, sveučilišni docent iz Zagreba;
Marijan JURKOVIĆ, književnik iz Beograda;
Jure KAŠTELAN, književnik iz Zagreba;
Radovan LALIĆ, profesor univerziteta iz Beograda;
Mladen LESKOVAC, književnik i profesor univerziteta iz Novog Sada;
Svetislav MARIĆ, profesor i potpredsjednik Matice srpske iz Novog Sada;
Marko MARKOVIĆ, književnik iz Sarajeva;
Živan MILISAVAC, književnik i urednik “Letopisa Matice srpske” iz Novog Sada;
dr Miloš MOSKOVLJEVIĆ, profesor i naučni saradnik Srpske akademije nauka iz Beograda;
Boško PETROVIĆ, književnik i urednik “Letopisa Matice srpske” iz Novog Sada;
Veljko PETROVIĆ, književnik i akademik, predsjednik Matice srpske, iz Beograda;
Đuza RADOVIĆ, književnik iz Beograda;
dr Mihailo STEVANOVIĆ, profesor univerziteta iz Beograda;
dr Jovan VUKOVIĆ, profesor univerziteta iz Sarajeva.