Moskva inzistira na povlačenju američkih snaga i oružja: ‘Rusija će biti prisiljena reagirati’
Ukrajinci: U napadu ruskih separatista ozlijeđeno četvero djece i tri žene.
Cijeli svijet već neko vrijeme iščekuje rasplet napete situacije na istoku Europe, a danas su separatisti na istoku Ukrajine koje podržava Rusija optužili ukrajinsku vladu za četiri napada teškim naoružanjem u posljednja 24 sata. Ukrajina je to oštro demantirala uz tvrdnju da su napadnute njene snage.
Tijek događanja:
18:41 Američki državni tajnik Antony Blinken je u Ujedinjenim narodima pozvao Rusiju da “napusti put rata” pri čemu je s mnogo pojedinosti, ali bez dokaza, opisao mogući katastrofalan plan napada na Ukrajinu za koji Washington ocjenjuje da će se sigurno dogoditi.
“Danas nisam ovdje da bih poveo rat, nego da bih ga spriječio”, istaknuo je Blinken u Vijeću sigurnosti u New Yorku, dodajući da je u četvrtak predložio ruskom kolegi Sergeju Lavrovu da se “idućeg tjedna sastanu u Europi”.
“Nimalo ne sumnjam da će odgovor na moje današnje izjave biti novi demantiji ruske vlade”, rekao je Antony Blinken.
“Ruska vlada može danas objaviti” da “Rusija neće napasti Ukrajinu, može to jasno reći cijelom svijetu i odmah zatim potvrditi to povlačeći svoje vojnike, tenkove i zrakoplove u vojarne i u hangare i šaljući diplomate za pregovarački stol”, istaknuo je.
“U narednim danima svijet će se prisjetiti tog obećanja ili odbijanja da to učini”.
“Naše informacije nedvojbeno pokazuju” da se ruske snage na ukrajinskoj granici, “pa tako i kopnene snage i zrakoplovi, pripremaju za napad na Ukrajinu idućih dana“, rekao je američki državni tajnik.
Opisao je scenarij koji američka obavještajna služba smatra vjerojatnim, s “raketiranjem i bombardiranjem” Ukrajine, “hakerskim napadima” na “glavne ukrajinske ustanove”, a zatim s invazijom “tenkova i vojnika na glavne ciljeve”, pa i u glavnom gradu Kijevu.
Rusija niječe da planira invaziju na Ukrajinu, ali je rekla da bi mogla poduzeti nespecificiranu “vojno-tehničku” akciju ako joj se ne ispuni niz njezinih zahtjeva, uključujući obećanje da Ukrajina nikada neće biti primljena u NATO.
18:02 Rusko protjerivanje zamjenika američkog veleposlanika u Rusiji nije bilo “ičim izazvano”, rekla je zamjenica predstavnika za javnost Bijele kuće Karine Jean-Pierre upozoravajući na povećanu mogućnost ruske invazije na Ukrajinu.
“Ruske akcije protiv zamjenika šefa naše misije, koji je bio ključni član čelnog tima veleposlanstva, nisu bile ičim izazvane”, rekla je Jean-Pierre obraćajući se novinarima u zrakoplovu Air Force One na putu u Ohio.
“Sada je više nego ikad ključno da naše zemlje imaju potrebno diplomatsko osoblje kako bi se olakšala komunikacija između naših vlada”, naglasila je.
Državni tajnik Antony Blinken signalizirat će “intenzivnu predanost SAD-a diplomaciji” u izjavama u Ujedinjenim narodima kasnije u četvrtak, rekla je Jean-Pierre. Ponovila je ranije tijekom dana upozorenje američkog predsjednika Joea Bidena da bi ruski napad na Ukrajinu mogao doći u bilo kojem trenutku.
17:20 Rusija je zaprijetila da će reagirati, uključujući vojno, ako Sjedinjene Države odbiju njezine glavne sigurnosne zahtjeve, ponovivši da traži da se američke snage povuku iz središnje i istočne Europe i baltičkih zemalja.
“Ako američka strana ne bude spremna na dogovor u pogledu čvrstih pravnih jamstava za našu sigurnost (…) Rusija će biti prisiljena reagirati, u prvom redu provedbom mjera vojnog i tehničkog karaktera”, poručilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova u svojem odgovoru na američke prijedloge da pregovaraju o europskoj sigurnosti.
Moskva inzistira na “povlačenju svih američkih snaga i oružja raspoređenih u središnjoj i istočnoj Europi, u jugoistočnoj Europi i u baltičkim zemljama” i očekuje također prijedloge Zapada u pogledu zahtjeva da se “odrekne svakog budućeg proširenja NATO-a”.
Premda Rusija pozdravlja spremnost na “temeljit rad na mjerama za kontrolu naoružanja i smanjenje rizika”, to je moguće samo ako na stolu budu i glavni ruski zahtjevi, istaknulo je ministarstvo.
“Ruski prijedlozi cjelina su i moraju biti razmotreni kao cjelina ne isključujući neke od njezinih dijelova“, navodi se u odgovoru.
Moskva je u tom istom dokumentu naglasila da ne planira invaziju na Ukrajinu iako je na njezinim granicama rasporedila više od 100.000 vojnika. Ona smatra da je Zapad optužuje da planira napad kako bi izvršio “pritisak i umanjio važnost ruskih prijedloga o sigurnosnim jamstvima” koje traži.
Zapad je odbio ruske zahtjeve iznesene u prosincu prošle godine, ali je predložio pregovore o pitanjima kao što je razoružanje. Moskva je na te prijedloge danas odgovorila navedenim porukama.
16:29 – Američki predsjednik Joe Biden kazao je da SAD vjeruje da bi Rusija mogla napasti Ukrajinu u sljedećih nekoliko dana, usprkos tome što Kremlj tvrdi da povlače svoje snage.
Upitan koliko je visoka razina prijetnja za rusku invaziju, Biden je kazao: ‘Vrlo je visoka’.
– Vrlo je visoka jer nisu još uvijek povukli svoje snage. Pod jedan, došlo je još više njihovih jedinica. Pod dva, imamo razloga vjerovati da provode lažnu vojnu operaciju kako bi imali izliku da uđu u Ukrajinu. Sve indikacije koje imamo govore nam da su spremni napasti Ukrajinu – objasnio je američki predsjednik, piše CNN.
Američki dužnosnici ranije su kazali da je čak 7 tisuća ruskih vojnika došlo na područje kraj ukrajinske granice.
Na pitanje novinara misli li hoće li doći do napada u narednim danima, Biden je potvrdio. Ustvrdio je kako postoji diplomatsko rješenje i da se do njega može doći, no naveo je kako nema planira zvati ruskog predsjednika Vladimira Putina.
16:00 – SAD je potvrdio protjerivanje američkog visokog diplomata Barta Gormana, nazivajući taj potez ‘korakom ka eskalaciji‘.
”Akcija nije bila ničim izazivana te razmatramo svoj odgovor. Pozivamo Rusiju da okonča svoje neutemeljeno protjerivanje američkih diplomata i osoblja te da produktivno radi na obnovi naših zajedničkih misija”, tvrdi State Department.
”Sad je važnije no ikad da naše zemlje imaju potrebno diplomatsko osoblje kako bi se olakšala komunikacija između naših vlada”, navode.
15:45 – Prijetnja od ruske invazije je visoka bez obzira na povlačenje dijela vojnika s granica, kazao je američki predsjednik Joe Biden, dodajući da nema planove zvati Putina.
S druge strane, Kremlj je još jednom poručio kako nemaju planove napasti Ukrajinu.
”Nema ruske invazije na Ukrajinu koju SAD i njeni saveznici najavljuju od prošle jeseni te nije niti u planu”, pisalo je u priopćenju ministarstva vanjskih poslova, javlja AFP.
15:30 – Njemački kancelar Olaf Scholz kazao je za BBC nakon sastanka NATO-a kako će slijediti ”posljedice i sankcije ako dođe do deeskalacije nasilja prema Ukrajini”.
– Znamo da je jako puno ruskih vojnika stacionirano uz granicu s Ukrajinom. Takva situacija je prijeteća te ne smijemo biti naivni – kazao je.
15:05 – Rusija je najavila protjerivanje američkog veleposlanika Barta Gormana iz Moskve, objavila je to ruska novinska agencija RIA.
15:00 – Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio je NATO da radi ”identične stvari za koje optužuje Rusiju da radi”, nakon objave da će NATO poslati dodatne vojne snage, prenosi BBC.
– Ali naravno najbolji dio priopćenja je početak: ‘Ozbiljno smo zabrinuti zbog vrlo velikih razmjera, ničim izazvanog i neopravdanog gomilanja ruske vojske ui oko Ukrajine i Bjelorusije’. Što mislite o tome? Taj osjećaj superiornosti je po mom mišljenju već prešao svaku granicu i nažalost to naši kolege u NATO-u ne vide – kazao je Lavrov, prenosi BBC.
14:50 – SAD je vidio Rusiju da se opskrbljuje zalihama krvi te približavaju vojnike ka ukrajinskim granicama, izjavio je to američki ministar obrane Lloyd Austin u Bruxellesu, prenosi Reuters.
– Donedavno sam i sam bio vojnik. Znam iz prve ruke da ne radiš takve stvari bez razloga, a sigurno to ne radiš ako se spremaš vratiti se kući – kazao je.
14:20 – Neprihvatljivo je rješavati sukobe silom, a svaka nacija ima pravo sama birati svoj put, ponovio je stav Hrvatske ministar obrane Mario Banožić na sastanku ministara obrane članica NATO-a koji je obilježila sigurnosna situacija na istoku Europe, priopćio je MORH.
Banožić je bio na redovnom sastanku ministara obrane članica NATO-a u srijedu i četvrtak u Bruxellesu. Hrvatski ministar je na posebnoj sjednici na kraju sastanka ponovio stav Hrvatske o trenutnoj sigurnosnoj situaciji na istoku Europe i da je potrebno pridržavati se dva temeljna načela – da je rješavanje sukoba silom neprihvatljivo i da svaka nacija ima pravo sama birati svoj put, navodi se u priopćenju.
Glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu i ministrima obrane tog saveza u četvrtak su se pridružili ministri obrane Ukrajine i Gruzije.
Ministri obrane NATO-a ponovili su snažnu podršku punom suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine i Gruzije, koje imaju posebne partnerske odnose sa Savezom u okviru njihovih statusa NATO Partnera ojačanih mogućnosti (NATO Enhanced Opportunities Partner – EOP).
Zahvaljujući tome, Ukrajina i Gruzija postale su još uspješnije u provođenju obrambenih reformi na putu prema euroatlantskim integracijama, a ministri su zahvalili tim zemljama na njihovom doprinosu međunarodnoj sigurnosti kroz aktivnosti, misije i operacije NATO-a, ističe se u priopćenju.
Hrvatska je izrazila nepokolebljivu podršku ukrajinskom i gruzijskom suverenitetu, neovisnosti i teritorijalnom integritetu u okviru međunarodno priznatih granica.
14:00 – NATO je zabrinut da bi Rusija mogla pokušati inscenirati izgovor za invaziju na Ukrajinu, rekao je u četvrtak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg komentirajući izvješće o granatiranju duž crte razdvajanja u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbasu.
“Zabrinuti smo da Rusija pokušava inscenirati izgovor za oružani napad na Ukrajinu, još uvijek nije jasno, nema sigurnosti u pogledu ruskih namjera”, rekao je Stoltenberg novinarima nakon dvodnevnog sastanka ministara obrane NATO-a u sjedištu saveza u Bruxellesu.
Predsjednik Vladimir Putin rekao je u utorak da Rusija ne želi rat u Europi.
NATO je u četvrtak priopćio kako još ne vidi povlačenje ruskih vojnika u blizini ukrajinske granice, dva dana nakon što je Moskva objavila da će ondje smanjiti svoju prisutnost, pobuđujući nadu u popuštanje u napetoj situaciji.
“Postoje znakovi iz Moskve da bi se diplomacija mogla nastaviti, ali do sada nismo vidjeli nikakav znak povlačenja ili deeskalacije”, rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg na razgovorima ministara obrane u Bruxellesu.
Britanski ministar obrane Ben Wallace rekao je da je gotovo 60 posto ruskih kopnenih snaga sada koncentrirano u blizini ukrajinskih granica, 150.000 ili više u stvarnim brojkama.
Rusija ondje gomila vojnike i opremu već nekoliko mjeseci, što izaziva strah Kijeva i drugih zapadnih prijestolnica da bi mogli biti na djelu planovi za invaziju.
Wallaceovi komentari uslijedili su nakon što je visoki dužnosnik Bijele kuće rekao da, unatoč suprotnim tvrdnjama Moskve, ona i dalje šalje vojnike na granicu – možda čak 7.000 vojnika posljednjih dana.
Čelnici EU-a o krizi će raspravljati na marginama summita u Bruxellesu u četvrtak.
12:35 – Iako je prvotno objavljeno kako su u jutrošnjem napadu ruskih separatista na dječji vrtić u Stanytsiji Luhanskoj ozlijeđene samo dvije odgojiteljice, prema novim informacijama ozlijeđeno je i četvero djece. Ujedno, pola tog naselja ostalo je i bez električne energije.
Odgovori
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.