Pošto nemam slike Stipo Pilić-a, prilažem sliku na kojoj se nalazi hrvatski povjestničar Stipo Pilić. On je treći s desna, pola ćući pola stoji sa sjedom kosom. Drugi s desna je hrvatski povijestničar Igor Vukić. Slikano u Bobanovoj Dragi, nedjelja 25 kolovoza 2019. Otporaš.
(Ja bih samo nadodao to: da je Jasenovac za mnoge postao: za jutro DORUČAK, za podne RUČAK i za navečer VEČERA, što znači da se hrvatski istraživači sustavno bave istraživanjem ISTINE o Sabirnom Radnom Logoru Jasenovac. Ovo je jedna vrlo vrijedna knjga za upoznati istinu o Jasenovcu, ili još bolje: ZA UPOZNATI JUGOSLAVENSKE LAŽI O JASENOVCU. Mile Boban, Otporaš.)
1.
Tri jasenovačka logora
*
Vladimir HORVAT
Jasenovac, naselje i općinsko središte u Sisačko moslavačkoj županiji, nalazi se na lijevoj obali Save, blizu utoka Une, 10 kilometara jugozapadno od Novske. Autori Mića Mačković
Skula i Davor Mačković objavili su 2007. knjigu “Jasenovac na Savi”
U prvom poglavlju
“Jasenovac kroz povijest” spominju rimski put koji je vodio prema Sisciji – Sisku, a pronađene su rimske nadg robne ploče iz 3. stoljeća. Kanonska vizitacija iz 1334. prvi putspominje župu Jasenovac. U 14. stoljeću u vrijeme turskih provala Jasenovac se spo
minje i kao utvrđeno mjesto na čvorištu savskog vodenog puta.
Godine 1536. osvojio ga je Husrev-beg iz Bosanskog sandžaka pa je Jasenovac postao sjedište kapetanije. Srednjovjekovna utvrda porušena je vjero-jatno za austrijsko- turskog rata 1716 –1718. Katolička župa ponovno se spominje 1710., a nova crkva Sv. Nikole
sagrađena je 1829.
Godine 1866. Jasenovac je imao 302 kuće u kojima je živjelo 2086 stanovnika, i to 1186 rimokatolika s crkvom Sv. Nikole i 900 pravoslavaca sa svojom crkvom sagrađenom 1775. Katolici i pravoslavci u to su doba bili umiroljubiv u suživotu. Rijeka Sava osposobljena je 1785. za plovidbu naredbom Josipa II. Jasenovac je dobio brodsku vezu Sisak-Stara Gradiška te je sagrađeno savsko pristanište, a 1820. i veliko brodogradilište koje je veoma
pridonosilo cjelokupnom razvoju. Godine 1884. osnovana je i Savska agencija sa 21 registriranom lađom za prijevoz putnika i robe, uglavnom žita.
Jasenovac je dobio željezničku prugu 1888. spajanjem linije Sisak-Novska.Teren oko Jasenovca uglavnom je bio pogodan za poljodjelstvo, stočarstvo i šumarstvo, a rijeke za vađenje šljunka.
Za vladanja bana Khuena Hedervarija (1883. – 1903.) uspjelo se ubaciti u Hrvatsku srpske pravoslavne svećenike koji su iz hrvatskih miroljubivih pravoslavaca i ovdje živućih Vlaha i Cincara, preostalih od turskog doba stvorili ratoborne “Srbe”. Khuenu su ti novostvoreni
“Srbi” dobro došli u borbi protiv Hrvata, a poslije su u razvoju Hrvatske imali vrlo negativnu ulogu. U arhivima postoje zapisnici o sudskim postupcima koji su vođeni zbog srbskih zločina nad Hrvatima u Jasenovcu i susjednim mjestima.
Hrvatskoj javnosti malo je poznato da je jasenovački logor postojao u tri povijesna razdoblja. Temeljem spisa i svjedočenja autor opisuje ciljeve, osnutak i narav ustaško–
nacističkog logora od 1941. do 1945., partizansko-komunističkog logora od 1945. do1948. i boljševičko-protuinformbiroovskog kaznenog logora od 1948. do 1951.
Strana 12
Na temelju tih izvora Frano Glavina napisao je vrlo informativan i znakovit članak:
“U Jasenovcu su Srbi još 1906. ubijali Hrvate!”, u kojem opširno navodi sudske isprave o vođenim postupcima.
U Jasenovcu se, dakle, to dogodilo već u travnju 1906. u predizbornoj kampanji za Hrvatski sabor. Predstavnik Hrvata Stanko Dragić prigovorio je 3. travnja 1906. bogatom
sumještaninu Srbinu Lazi Bačiću zbog provokativnog isticanja srbske zastave, a dva dana kasnije bio je ustrijeljen kroz prozor krčme Luke Turića.
Na sudskoj raspravi pod prisegom o tome je svjedočio jasenovački pravoslavac Krnjaić:
U Jasenovcu postoji srpska banda već duže vremena. Ta banda radi na zločinstvima. Ako treba da tko pogine, ona to izvrši. Tako je poginulo već 5 ljudi, i nitko ne zna tko ih je ubio…Tako je i Dragić postao žrtvom srpske bande, a to je maslo Laze Bačića. Paroh Joco Jovanović ne samo vani, nego i u crkvi propovijeda mržnju protiv katolika. Srpski propagatori viču da će Hrvate protjerati i da sve mora biti srpsko.
I neki Prpić iz Jasenovca na raspravi u vezi s ubojstvom Stanka Dragića pod prisegom je izjavio: Katolici u Jasenovcu su ogorčeni gledali ovu nevinu žrtvu i znali su da su to učinili bijesni srpski propagatori, te se javno govorilo da je to Bačićevo maslo, ali se lukavim i prepredenim ubojicama nije ušlo u trag…
Vraćajući se s izbora, vikali su pravoslavni: ‘Živjeli Srbi, ab-cug [= odbij!] Šokci!’
Na njihovim besjedama misliš da si usred Srbije, a ne u Hrvatskoj.
Svjedok M. Šiminić je izjavio:
Kad je Stanko Dragić iz zasjede umoren, načelnik Čokrlić je namigivao na dva pravoslavna, pa bi on morao znati tko je umorio Dragića. Vidio sam da je tako poginuo oružnik Težak i Bartulić, a da krivac pro nađen nije. Pravoslavni govore da vole biti psi negoli Hrvati
…
Nama ne dopuštaju niti nazivati se Hrvatima, a silom uvađaju ćirilicu i izazovno nose srpske trobojnice
…
Poginulo je prije Dragića u Jasenovcu kroz dvije godine pet katolika Hrvata, ali se ne zna tko ih je ubio. U Jasenovcu postoji srpska banda.
…
Svjedok S. Mačković, također iz Jasenovca, rekao je:
Otkad su se uvele kod nas tzv. svetosavske besede, počelo je pomalo srpstvo, ali sada zadnjih godina ostanu do jutra i kad osvane dan, onda stanu pjevati kroz Jasenovac,
noseći srpske zastave i viču: ‘Ovo je srpska zemlja, živjela Srbija!’
Industrijska zona pored Jasenovca
Godine 1910. Jasenovac je imao 5899 stanovnika, Hrvata 3021 (51,2%),
a Srba 2824 (47,8%). Na prilazu Jasenovcu bilo je močvarno tlo, zapravo područje blatne gline, pa je bogati Srbin, jasenovački veletrgovac Lazar B
a-
1
Panorama
, 1. srpnja 1996., str. 60-61.
Odgovori
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.