Mi smo za Državnu Zajednicu Hrvatske, Bosne (s Hercegovinom) i Srijema, piše dr. Tomislave Dragun
HERCEGOVAC I BOSANAC NISU NACIONALNI NEGO REGIONALNI NAZIVI, kaže Maks Luburić,. general Drinjanin
HERCEGOVAC I BOSANAC NISU NACIONALNI NEGO REGIONALNI NAZIVI, kaže Maks Luburić, general Drinjanina
Dragi prijatelju,
Mile Boban, Otporaš.
HERCEGOVAC I BOSANAC NISU NACIONALNI VEĆ REGIONALNI NAZIVI, kaže general DRINJANIN
Bog! dragi Žarko, na moj rođendan uoči Velike Gospe 14 kolovoza 2012. ovo pišem, bolje rečeno prepisujem iz nekog Maksova pisanja u Drini.
Čitaj i uživaj! Ovo što ti prilažem je nešto što je pok. general Drinjanin pisao. Ovo neka bude pečat da je Bosna i Hercegovina sastavni dio Hrvatske. I ne samo to, nego i još nešto više, a to je kako naš general Drinjanin kaže: “…Hercegovac i Bosanac nisu nacionalni već regionalni nazivi…” Pozdrav. Bog! Mile Boban, Otporaš.
Bosanski i hercegovački kraj je nepregledno more slikovitih brežuljaka najrazličitijih oblika i veličine, između kojih vijugaju potoci i rijeke, zelene se dubrave, polja i doline. Stvarajuća moć prirode pokazuje se i u ovom dijelu Hrvatske u svoj svojoj veličini i sjaju. Izvanredan primjer prirodne krasote, njezine neizmjerne pronalazačke snage i duhovitosti je romantični grad Jajce, koji se nalazi u srcu Bosne. Ugnijezdio se na visokom, šumovitom brijegu između rijeke Vrbasa i Plive. Jajce je više nego ikoji drugi grad sačuvao orijentalni karakter. Nekoć je bio prijestolnica Bosanskog kraljevstva, sjedište slavnog Hrvata, bosanskog kralja Stjepana Tomaševića. Pod samim gradom ruši se rijeka Pliva niz golemu liticu ravno u Vrbas, koji je proždire. Prekrasni slap pjeni se među zelenilom grmlja i stabala, pružajući jedinstvenu sliku neviđene prirodne krasote. Veličanstvena rijetkost koju ovdje tvori priroda, kao da ima neko dublje značenje: karakter Bosanaca i Hercegovaca, njihova legendarna hrabrost, nesebičnost, samoprijegor, spremnost na žrtvu, sve se to na mah, u zanosu, žrtvuje idealu, bez kojeg ponosna duša ne može biti. Energični, živog temperamenta, bistri kao suza u oku, sačuvali su Bosanci i Hercegovci borbeni duh i neviđenu ustrajnost.
Dugo, neprestano ratovanje očeličilo je njihov značaj. Otac Domovine Dr. Ante Starčević s pravom je kazao, da se je na teritoriji Bosne i Hercegovine sačuvao rasno najčišći hrvatski elemenat. Romantičnost bosanskog kraja odrazuje se najbolje u divnim lirskim pjesmama “sevdalinkama”.
Bosna i Hercegovina su oduvijek bile hrvatske zemlje, pokrajine Hrvatskog Kraljevstva baš kao što su to i Dalmacija, Slavonija, Zagorje, Istra itd. Hrvati su te krajeve naselili kad i sve ostale krajeve svoje Domovine Hrvatske. Hrvatsko ime se odmah nakon doselidbe Hrvata protezalo na prostoru od Alpa (Karantanska Hrvatska – današnja Slovenija) do Jadrana te Drine i preko Crvene Hrvatske (današnja Crna Gora) do središnje Albanije, a u tom povijesnom hrvatskom prostoru Bosna je bila jedna od središnjih i najvažnijih hrvatskih pokrajina. Hrvatska je jedna geopolitička i povijesna cjelina između rijeke Drine i Jadranskog mora. Rijeka Drina, istočna hrvatska granica, je stoljećima bila međa koja je još od rimskog doba dijelila Zapad i Istok, dva svijeta, dvije kulture i dvije civilizacije. Nazivi Hercegovac i Bosanac nisu nacionalni nazivi već regionalni nazivi istovjetni nazivima Dalmatinac, Slavonac, Zagorac, Istranin itd. Hrvatski srednjovjekovni kraljevi su vladali Bosnom i Hercegovinom što se može vidjeti na svim povijesnim kartama iz tog razdoblja. Prvi hrvatski kralj Tomislav je krunjen na Duvanjskom polju (kraj današnjeg Tomislavgrada, mo, Otporaš) a njegovo Hrvatsko Kraljevstvo se prostiralo od Jadrana do rijeke Drine i od Drave do Bojane (današnja granica Crne Gore i Albanije). Za kralja Stjepana III. Dobroslava (1030. – 1056.) Hrvatsko Kraljevstvo se protezalo do rijeke Drim (današnja Albanija), Drine, Dunava i Mure. Većinsko stanovništvo hrvatskih pokrajina Bosne i Hercegovine u to doba su bili Hrvati, po vjeri katolici, a kasnije se pojavljuju hrvatski “krstjani” koji su bili jedna kršćanska sljedba. U to vrijeme pokrajinski naziv Bošnjanin označava hrvatsko stanovništvo Bosne kao što su to i Hrvati Dalmatinci u Dalmaciji itd.
Vjekoslav Maks Luburić – General Drinjanin –
Sent: Monday, November 6, 2023 11:12 AM
Subject: Fwd: Mi smo za Državnu Zajednicu Hrvatske, Bosne (s Hercegovinom) i Srijema
Šalje: Tomislav Dragun <tomislav.dragun@gmail.com>
Date: pon, 6. stu 2023. u 12:05
Subject: Mi smo za Državnu Zajednicu Hrvatske, Bosne (s Hercegovinom) i Srijema
To: ivan valek <valek.ivan@gmail.com>
URED
REGENTA KRALJEVINE HRVATSKE, SLAVONIJE I DALMACIJE
Hrvatski Nacionalni Projekt: “Utvrđenje ništetnim svih sudskih postupaka pokrenutih i vođenih protiv Hrvata u ime Federalne Države Hrvatske”
Zagreb, 6. studenog 2023.
Broj: 221-017/2023
Istaknuti hrvatski športaš i arhitekt
Zagreb – Đurkov put 32
Cijenjeni Kolega (i prijatelju) Valek,
Ad 1.
Bijelo je bijelo, jer je BIJELO, a crveno je crveno, jer je CRVENO.
Slažem se da Bošnjaci (Adila Zulfikarpašića) zaista postoje, ali TEK treba utvrditi:
a) tko su SVE Bošnjaci (i kako to provjeriti),
b) OTKAD postoje Bošnjaci i
c) KOLIKO ima Bošnjaka (odnosno tko je sve Bošnjak i na koji je način postao Bošnjakom).
Ad 2.
Osnivač (i financijer) nacije Bošnjaka je ADIL ZULFIKARPAŠIĆ. Za njega hr.wikipedia.org piše sljedeće:
„Adil Zulfikarpašić je rođen 23. prosinca 1921. godine u Foči. Potomak je obitelji, Čengića, od oca Husein-bega Zulfikarpašića, veleposjednika i gradonačelnika Foče i majke Zahide Čengić. U gimnazijskim danima pristupa komunističkoj omladini, a kasnije i Komunističkoj partiji Jugoslavije i partizanskom pokretu tijekom Drugog svjetskog rata. Godine 1937. isključen je iz srednje škole u Foči, a potom i u Rogatici, zbog sudjelovanja u ilegalnom pokretu. Godine 1939. dolazi u sukob sa Partijom, pošto se opredjelio za gledišta književnika i komuniste Miroslava Krleže (Miroslav Krleža je vjenčani kum Dragiše Vasića, zamjenika Draže Mihajlovića – op. t.d.), kojeg je partijsko vodstvo isključilo zbog “idejnih skretanja”, a zbog čega i Adila Zulfikarpašića isključuju iz Partije. Pred Drugi svjetski rat vraćen je u partiju i postaje njen istaknuti aktivista. Djeluje ilegalno u Foči i Sarajevu. Godine 1941. upisuje se na Visoku ekonomsku školu u Beogradu. Početak rata zatiče ga u Foči. Tu počinje raditi na formiranju partizanskog odreda.
Nakon izvjesnog vremena upućen je u Sarajevo na antifašistički rad. U jesen 1941. godine prelazi u Kalinovački partizanski odred radi političkog rada s omladinom. Ubrzo nakon toga prelazi u novostvoreni odred Zvijezda kod Vareša. Početkom 1942. godine u Sarajevu su ga uhitile ustaše i nakon teškog mučenja osudile na smrt.
Zbog ugledne obitelji i činjenice da su mu brata zaklali četnici pomilovan je na dvadeset godina robije. Kaznu je izdržavao u Zenici, pa u Srijemskoj Mitrovici, a potom odlazi u Lepoglavu. Uspijeva pobjeći u akciji organiziranoj od članova KPJ. Dolazi u Cazinsku krajinu, zatim u Jajce, gdje osniva Višu partijsku školu. Kada je uspostavljena narodna vlast postavljen je za šefa personalnog odjela. Jedno vrijeme djeluje u Oblasnom komitetu u Mostaru. Pred kraj rata premješten je u oslobođeno Sarajevo, kako bi do dolaska vlade predstavljao civilnu vlast (Svjedoci: Mustafa Busuladžić, Husein Muradbegović, Ismet Žunić, Munir Šahinović Ekremov, Alija Nametak … i brojni drugi – op. t.d.).“
Ad 3.
Hrvatima te trebaju TUĐE zemlje, jer imaju svoje. Naš prijedlog DRŽAVNOG USTROJA HRVATSKIOH ZEMALJA glasi:
Zagreb, 1. srpnja 2023.
Broj: 181-52/2023
Slijedom europske pravne i državne tradicije, potreba za suradnjom s Ruskom Federacijom, te njenog opravdanog sredozemnog interesa,
Danas u Zagrebu, dne 3. srpnja 2023. godine, daje se
PROMEMORIJA
Mi smo za Državnu Zajednicu Hrvatske, Bosne (s Hercegovinom) i Srijema
Točka 1.
Državnu Zajednicu Hrvatske, Bosne (s Hercergovinom) i Srijema (kraće: Državna Zajednica) čine: Država Hrvatska s Zagrebom, kao glavnim gradom, Država Bosna i Hercegovina sa Sarajevom, kao glavnim gradom i Država Srijem sa Zemunom, kao glavnim gradom.
Točka 2.
Državna Zajednica bit će ustrojena po uzoru na Austro-Ugarsku Monarhiju.
U privitku: Časopis „HRVATSKA – PREDZIĐE KRŠĆANSTVA“, broj 9 – za kolovoz 2023.
Točka 3.
Pri ustroju Državne Zajednice prihvatit će se odluke cara i kralja Karla I(IV) sadržane u Manifestu, kojega je on objavio 16. listopada 1918. godine.
Točka 4.
Hrvati islamske vjere i Bošnjaci autohtoni su europski narod, te su, kao i Hrvati gledano općenito, nositelji hrvatskog državnog prava definiranog zaključcima utvrđenim na Duvanjskom polju 753. godine i verificiranim od strane tadašnjih svjetskih velesila: Imperium Romanum i Sveta Stolica.
Točka 5.
Hrvati pravoslavne vjere u svemu su istovjetni s Hrvatima drugih vjera, odnosno s Hrvatima bezvjercima.
Točka 6.
Srijem, odnosno Županija Srijemska, dio je državnog područja trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Točka 7.
Ukinut će se entiteti državne naravi, koji postoje u Bosni i Hercegovini.
Točka 8.
Ulaskom u Državnu Zajednicu Država Bosni i Hercegovina i Srijem postaju članovi Europske Unije.
Točka 9.
S Državom Srbijom ugovorit će Državna Zajednica trajno korištenje zračne luke u Surčinu.
Točka 10.
Ova će se Promemorija poslati na prosudbu tijelima Europskog Parlamenta.
dr. sc. Tomislav Dragun
Regent
Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije
Srdačan pozdrav
Šalje: ivan valek <valek.ivan@gmail.com>
Date: sri, 8. stu 2023. 07:58
Subject: Re: Mi smo za Državnu Zajednicu Hrvatske, Bosne (s Hercegovinom) i Srijema
To: Tomislav Dragun <tomislav.dragun@gmail.com>
Odgovori
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.