Marin Sopta, Franjo Mikulić i bivši fra. Leon Galić na torontskom uzletištu, 6 siječnja 1979. Ovo je jedna povijestna slika hrvatske tadašnje političke emigracije. Franjo Mikulić je tada bio sa Brunom Bušić i Zlatkom Markusom Čelnici Hrvatskopg Narodnog Vijeća, HNV.
Franjo Mikulić (1932-1983) je bio gradonačelmik Jastrebovskog. Kao takav i po svojim hrvatskim osjećajima i uvjerenjima postao je persona non grata u to vrijeme. Poslije sjednice u Karađorđevu u prosincu 1971., pao je u nemilost, te kao jedan od pedesetorice hrvata našao se na titovoj listi kao narodni neprijatell. Morao je bježati kao i na milijune Hrvata prije njega. Svojim političkim iskustvom je pridobio veliko povjerenje tadašnje hrvatske političke emigracije.
Godine 1978 dolazi posjetiti hrvatsku zajednicu San Francisca i okolice. Održao je lijepo predavanje gdje su ga slušatelji pažljivo slušali i oduševili se njegovim hrvatskim izlaganjem. tada mi je prišao gosp. Kaloci i pružio mu ruku, čestitao mu na lijemu hrvatskome govori i rekao mu da je on bio za vrijeme WW2 zavedeni Hrvat u titovim brigadama.
Kada je u siječnju 1979. godine Franjo Mikulić došao posjetiti “KULU HRVATSTVA U TORONTO”, kandaska vlada mu je poništila vizu, prisilno ga u pratnji Marina Sopte i u to doba fra. Leona Galića otpratili na torontsko uzletište s poništenom vizom da više ne može dolaziti u Kanadu.
Marin Sopta i leon Galić su još živi i obadvojica veselo i ZDravo živu u glavnom gradu svih Hrvata Zagrebu bi mogli potanje ovo pojasniti, ako ova slika dopre do njih.
Izvor: OTPOR br. 3 – 1983. godine. Neka i ovaj prilog bude jedan dio hrvatske iseljeničke, ili još bolje rečeno: hrvatske političke i rodoljubne emigracije. Jer hrvatskih iseljenika je bilo kamo kud više nego hrvatskih političkih Hrvata. Ovo je potrebno reći da se zna i da se nezaboravi. Mile Boban, Otporaš.
Odgovori
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.