Veliki petak kršćanski je spomendan Isusove muke i smrti, a obilježava se u petak prije Uskrsa i dan je kada se kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i smrti na križu, dio je vazmenog trodnevlja koje čini s Velikim četvrtkom i Velikom subotom i jedini je dan kada Katolička crkva ne slavi misnu žrtvu.

Diljem svijeta, obično u prijepodnevnim satima, puk se okuplja u crkvama, kapelicama i na drugim mjestima kako bi pobožno molio Križni put. U popodnevnim satima, obično u 15 sati kada je Isus izdahnuo na križu, puk se okuplja u crkvama na slavljenju obreda Velikog petka – čitanje Svetog pisma i navještaj muke sa središnjim tekstom muke Gospodnje iz Evanđelja po Ivanu, na poklon i ljubljenje križa  te svetu pričest.

Oltar je na ovaj dan bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali to je ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem.

Kod Katolika post je obavezan na Veliki petak za sve osobe od 18 do 60 godina, a za sve katolike starije od 14 godina obavezan je i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita te još dva puta nešto pojede.

U kontinentalnom dijelu Hrvatske najčešće se jede grah, suho voće, kompoti, štrudle od sira te tijesto s orasima i makom, a jede se i riba, najčešće šaran i štuka, a u Istri, Primorju i Dalmaciji, morska riba i plodovi mora.

Na Veliki petak sve je tiho jer se vani ništa ne radi, a posebno se ne radi ako se mora nešto tući npr. čekićem i slično.