Evanđelje Lk 1, 26-38

U ono vrijeme: Posla Bog anđela Gabriela u galilejski grad imenom Nazaret k djevici zaručenoj s mužem koji se zvao Josip iz doma Davidova; a djevica se zvala Marija. Anđeo uđe k njoj i reče: »Zdravo, milosti puna! Gospodin s tobom!« Na tu se riječ ona smete i stade razmišljati kakav bi to bio pozdrav. No anđeo joj reče: »Ne boj se, Marijo! Ta našla si milost u Boga. Evo, začet ćeš i roditi sina i nadjenut ćeš mu ime Isus. On će biti velik i zvat će se Sin Svevišnjega. Njemu će Gospodin Bog dati prijestolje Davida, oca njegova, i kraljevat će nad domom Jakovljevim uvijeke i njegovu kraljevstvu neće biti kraja.«

Nato će Marija anđelu: »Kako će to biti kad ja muža ne poznajem?« Anđeo joj odgovori: »Duh Sveti sići će na te i sila će te Svevišnjega osjeniti. Zato će to čedo i biti sveto, Sin Božji. A evo tvoje rođakinje Elizabete: i ona u starosti svojoj zače sina. I njoj, nerotkinjom prozvanoj, ovo je već šesti mjesec. Ta Bogu ništa nije nemoguće!« Nato Marija reče: »Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!« I anđeo otiđe od nje.

Komentar

Na svetkovinu Bezgrješnog začeća Djevice Marije, crkvena liturgija poziva nas na meditaciju o sceni Navještenja. Sveti Josemaría volio je ulaziti u ovaj događaj, kao i u sva evanđeoska djela, živjeti ga iznutra, kao još jedan lik: „Ne zaboravi, prijatelju, da smo djeca. Dama slatkog imena, Marija, nalazi se u molitvi. Vi ste u toj kući, što god želite biti: prijatelj, sluga, znatiželjnik, susjed … – Sad se ne usuđujem biti ništa. Krijem se iza vas i zapanjen razmišljam o sceni … ”.

Anđeo Gabriel obraća se Mariji: Jaire, kejaritoméne! –Rekao je grčki tekst. Izraz jaire pozdrav je koji doslovno znači: “radujte se”. Zaista, kad god je Bog blizu, spokojna radost zaokulja dušu. „Ista se riječ – ističe Benedikt XVI. – ponovno pojavljuje u Svetoj noći [Isusova rođenja] na usnama anđela, koji je rekao pastirima: ‘Navješćujem vam veliku radost’ (usp. Lk 2, 10). Ponovno se pojavljuje kod Ivana pri susretu s Uskrslim: “Učenici se ispuniše radošću kad ugledaše Gospodina” (usp. Iv 20,20). U Ivanovim oproštajnim govorima postoji teologija radosti koja osvjetljava, da tako kažem, dubinu ove riječi: ja ću vas opet vidjeti; i srce će vam se radovati i radosti vaše nitko vam oteti neće. (Iv 16,22).”

Riječ jaire na grčkom je jeziku povezana s járis (što znači “milost”), jer je radost neodvojiva od milosti. Marija je „milosti puna“ (r. 28), što doslovno znači pojam kejaritoméne, u prijevodu „puna milosti“. Bog ju je odabrao za majku njegova Sina stvorenog čovjeka, pa je, s obzirom na Kristove zasluge, sačuvana od istočnog grijeha od trenutka kad su je začeli roditelji.

Gospodin najavljuje da će začeti i roditi dječaka koji će nositi ime Isus (to jest Spasitelj). Bit će obećani Mesija, onaj koji će primiti “prijestolje Davidovo”, i, još više, “Sin Svevišnjega”, istinski “Sin Božji”. Začet će ga djevičanski, bez muškog sudjelovanja, djelom i milošću Duha Svetoga: “Duh Sveti sići će na te i sila će te Svevišnjega zasjeniti” (r. 35). Tijekom hodočašća Božjeg naroda kroz pustinju na putu do obećane zemlje, prisutnost Gospodnja očitovala se kroz oblak koji je prekrivao svetište, sada će to biti Duh Sveti koji će svojom sjenom prekriti to Svetište Božje prisutnosti koje je Marijino tijelo.

Iz tog razloga, nastavlja anđeo, „Zato će to čedo i biti sveto, Sin Božji“ (r. 35). Pridjev “svet”, zbog položaja u kojem se pojavljuje u izvornom grčkom tekstu i u ovom prijevodu, kvalificira način rođenja: “rodit će se svet”, moguća aluzija na njegovo djevičansko rođenje.

Marija, govoreći jednostavno “da”, postaje majkom Sina Božjega koji je stvoren čovjekom. Benedikt XVI. Primjećuje da su „Crkveni oci sve to ponekad izrazili govoreći da je Marija začela slušanjem, odnosno poslušnošću. Kroz njezinu je poslušnost Riječ ušla u nju i postala je plodna ”.

“Misterij Bezgrješnog začeća izvor je unutarnjeg svjetla, nade i utjehe”, komentirao je Benedikt XVI. I drugom prilikom: „usred životnih kušnji, a posebno usred kontradikcija koje čovjek doživljava unutar sebe i oko sebe, Marija, Kristova Majka, govori nam da je Milost veća od grijeha, da je Božje milosrđe veće, moćnije od zla i zna ga pretvoriti u dobro. (…) Ova je žena, Djevica Marija, unaprijed imala koristi od otkupiteljske smrti svog Sina i od začeća je sačuvana od zaraze grijehom. Iz tog nam razloga svojim besprijekornim srcem govori: uzdaj se u Isusa, on će te spasiti ”.