Tek s prihvaćanjem istine da budućnost donose jedino djeca i mladi i postavljanjem demografske i uže migracijske problematike u temelje nacionalne strategije, odlučivanja i postupanja, mogući su pomaci nabolje, slažu se mnogi. Mladi su, dakle, pokretač svakog društva, a njihovo sudjelovanje u svim aspektima ključ je za razvoj svake države, piše Mimladi.hr.

Istražujući o ovoj temi, na stranici Europskog parlamenta su naišli na politiku za mlade. Naime, djelovanje Unije ima za svrhu poticati razmjene mladih ljudi i onih koji s njima rade te općenito podupirati sudjelovanje mladih u demokratskom životu u Europi. Članak 166. pak Uniji pruža mogućnost da provodi politiku strukovnog osposobljavanja kojom se potpomaže i nadopunjuje djelovanje država članica. U skladu s tim člankom Unija mora olakšati pristup strukovnom osposobljavanju i poticati mobilnost predavača i polaznika, a osobito mladih ljudi.

Vijeće je 26. studenoga 2018. usvojilo Rezoluciju o novoj Strategiji EU-a za mlade za razdoblje 2019. – 2027. U tom se tekstu predlaže da se posebna pozornost posveti sljedećim područjima:

– poticanju sudjelovanja mladih u građanskom i demokratskom životu

– povezivanju mladih diljem Unije i izvan nje radi promicanja volontiranja, mobilnosti u svrhu učenja, solidarnosti i međukulturnog razumijevanja

– poticanju osamostaljivanja mladih ljudi zahvaljujući kvaliteti, inovacijama i priznavanju socio-edukativnog rada s mladima.

Tako je, primjerice, spomenut program Erasmus +, posebno poglavlje posvećeno mladima za koje je predviđeno oko 2,1 milijarda eura. Ciljevi tog programa jesu:

– unaprijediti razinu kompetencija mladih, podupirati njihovo sudjelovanje u demokratskom životu i na tržištu rada, promicati aktivno građanstvo, međukulturni dijalog, socijalnu uključenost i solidarnost

– poboljšati kvalitetu rada s mladima

– dopunjavati reforme politika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini

– unaprijediti međunarodnu dimenziju aktivnosti koje su namijenjene mladima kao i ulogu organizacija koje rade s mladima.

U novom programu Erasmus za razdoblje 2021. – 2027. od njegovih proračunskih sredstava 10,3 % namijenjeno je za sektor mladih.

Kada pak, s druge strane, govorimo o Hrvatskoj i politici za unapređenje statusa mladih, jedan važan dio odnosi se na saborski Odbor za obitelj, mlade i sport. Tom odboru djelokrug rada svodi se na, među ostalim, kvalitetu života mladih i njihovo sudjelovanje u svim djelatnostima društva, zaštitu djece i mladih od svih oblika ovisnosti te planiranje obitelji i demografsku obnovu.

Kako zaustaviti trend iseljavanja mladih? Jesu li mladi diskriminirani? Što rade na tome da se poboljšaju uvjeti mladih? – sve su to pitanja koja su upitali Vesnu Vučemilović, inače saborsku zastupnicu Hrvatskih suverenista, ali i predsjednicu Odbora za obitelj, sport i mlade.

Kako bi doznali više o tom Odboru, zastupnica Vučemilović najprije je navela aktivnosti koje taj Odbor provodi.

„U djelokrugu Odbora za obitelj, mlade i sport poslovi su utvrđivanja i praćenja provođenja politika vezanih uz brak, obitelj i skrbništvo, posebno uz zaštitu prava djece i materinstva, te mladih, kvalitetu života mladih i njihovo sudjelovanje u svim djelatnostima društva, zaštitu djece i mladih od svih oblika ovisnosti, planiranje obitelji i demografsku obnovu, te politiku sporta“, pojasnila je.

Nastavno na navedeno, Odbor  raspravlja o svim zakonodavnim aktima koji prolaze zakonodavnu proceduru u Hrvatskom saboru, a iz gore su navedenih područja, dodaje sugovornica.

S kojim se konkretnim slučajevima Odbor bavi, odnosno što je najaktualnije kada se govori o problemu mladih?

U ovom mandatu, odgovara sugovornica, Odbor se osobito bavi mentalnim zdravljem djece i mladih, a što je tema koja je nametnuta u okolnostima pandemija. Tu temu, ističe, smatraju osobito važnom.

“Pored toga, već niz godina bavimo se promicanjem vršnjačkog nenasilja te dostupnošću i promicanjem sporta”, kazala je. No isto tako, dodaje:

“Nažalost, ima i tema koje su dio ‘crne statistike’, kao što je sprječavanje svih oblika ovisnosti, od čega smo otvorili raspravu o digitalnoj ovisnosti, kao novog pojavnog oblika, još neprepoznatog na svim razinama”. Tu su dakako i teme zaštite djece od svih oblika zlostavljanja, od kojih nas najviše ‘boli’ zlostavljanje u obitelji, objašnjava Vučemilović dodajući kako im je želja stvoriti takvo ozračje u društvu da svjedoci ne zatvaraju oči pred naznakama nasilja u obitelji.

Saborsku zastupnicu i predsjednicu Odbora za obitelj, mlade i sport upitali su i jesu li mladi diskriminirani. Želi, kaže, vjerovati da nisu – ili, pak, ako jesu – da se radi o pozitivnoj diskriminaciji.

“Nažalost, u našem društvu brojne skupine i pojedinci ne ostvaruju svoja prava uslijed različitih okolnosti”, ističe pa svoju tvrdnju dodatno pojašnjava: “Zasigurno u pojedinim dijelovima Hrvatske mladi nemaju jednaku mogućnost obrazovanja, bavljenja sportom, zapošljavanja itd. Možda bi se to moglo zvati diskriminacijom, no onda se ona ne događa zbog njihove životne dobi, nego zbog različitog stupnja razvoja lokalne jedinice”. Potom je ponovila kako je njihov zadatak kao Odbora smanjiti te razlike i svima pružiti jednake mogućnosti.

Migracija stanovništva 

Naime, brojni mladi odlaze ih Hrvatske. Riječ je, dakle, o zemljama Europske unije – ponajviše o Njemačkoj i Austriji. Često stručnjaci, odnosno demografi, upozoravaju na negativan trend koji se nastavlja iz godine u godinu. Godine 2017. Hrvatsku je napustio veliki broj njezinih građana, nešto manje bilo ih je 2019. godine, no to je sve 2020. godine stalo, odnosno usporilo zbog pojave novog korona virusa koji je onemogućio funkcioniranje u cijelom svijetu.

Vesna Vučemilović, zastupnica u Hrvatskom saboru, kaže da je migracija stanovništva sama po sebi kompleksna tema, kao što su i kompleksni razlozi migracija.

“Prema podacima Eurobarometra, 32 % mladih iskazuje želju studirati, usavršavati se ili raditi u drugoj europskoj zemlji. Smatram da to nije problem ukoliko će kasnije stečena znanja i iskustva realizirati u Hrvatskoj”, poručila je. Svatko, dakako, ima pravo tražiti za sebe “mjesto pod suncem” u kojemu će se moći potpuno ostvariti. Predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport kaže da problem za državu nastaje kada odlaze cijele mlade obitelji, tražeći svoju budućnost iz raznih razloga u drugim državama. Potom je pojasnila svoju tvrdnju: “Svo obrazovanje i edukaciju uloženu u njih u Hrvatskoj možemo promatrati kao dar nekom drugom društvu”. Ukoliko se takve obitelji, nastavlja, dobro snađu u drugim državama i tamo se društveno i poslovno ostvare, teško je očekivati da će se vratiti živjeti u Hrvatsku. Time se ne gube samo roditelji, nego i njihovi potomci, što je loše za demografsku sliku društva, smatra Vesna Vučemilović.

Pritom je spomenula istraživanja. Primjerice, istraživanje Hrvatske gospodarske komore iz 2018. godine u kojem se navodi da je većina iseljenih u dobi 31-40 godina – sa završenom srednjom školom ili fakultetom.

“Znakovito je da je njih gotovo 70 posto bilo zaposleno u Hrvatskoj, od čega 30 posto s visokom plaćom za hrvatske pojmove. Ovi podaci ukazuju da razlog iseljavanje nije samo nezaposlenost ili nemogućnost zapošljavanja, kako se često misli. Razlozi koji se često navode za iseljavanje su društveno-politički odnosi u Hrvatskoj”, pojašnjava pa nastavlja: “Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od 2011. do 2019. godine iz Hrvatske iselilo je 254 798 ljudi. Nažalost, nemam podatke koliko je od toga broja mladih, ali za pretpostaviti je da je većina iseljenih mlađe životne dobi”.

S obzirom na sve na navedeno, Vučemilović misli da se iseljavanje ne mora pretvoriti u trajan demografski, ekonomski i socijalni gubitak za Republiku Hrvatsku ukoliko razvijemo nacionalnu strategiju u smjeru poticanja mobilnosti, ali i povlačenja iseljenika nazad u Hrvatsku. Na taj način na iseljavanje bismo mogli gledati kao na resurs novih znanja, iskustva, na svojevrstan socijalni i financijski kapital.

“Takvu strategiju trebalo bi zasnivati na stvaranju preduvjeta da visokoobrazovane osobe, kao pokretači svakog gospodarstva i razvoja, dobiju priliku koristiti svoja znanja, za to biti adekvatno plaćeni te da, uz navedeno, stvorimo društveno i socijalno poticajnu atmosferu”, navodi.

Nezaposlenost mladih

Vesnu Vučemilović upitali su i što misli o nezaposlenosti mladih.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, oko 30 000 mladih, u dobi 15-29 godina trenutno traži zaposlenje, od čega nešto više od 65 posto sa završenom srednjom školom, objašnjava i nastavlja:

“Onih s prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem i višom školom je gotovo 10 %, a onih s fakultetom, akademijom, završenim magisterijem ili doktoratom je oko 12 posto. “Mjere aktivnog zapošljavanja jedan su od najefikasnijih alata za razvoj tržišta rada i poduzetništva, a za mlade su osobito važne potpore za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva”, ističe.

“Smatram važnim prepoznati i različite oblike stjecanja iskustva koji su mladima dostupni i oni ih koriste, ali nažalost nisu dovoljno prepoznati i vrednovani prilikom zapošljavanja. Pri tome mislim na volontiranje u kojemu mladi često sudjeluju, no iskustva i znanja stečena volontiranjem ne uzimaju se u obzir prilikom zapošljavanja”, rekla je. O ovoj temi razgovarali su na Odboru prilikom rasprave o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o volontiranju, kada su svi članovi Odbora zatražili od Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike da razmotre prijedlog dodatnog vrednovanja volontiranja prilikom zapošljavanja, ali i upisa na fakultete, naglašava ova sugovornica.

Kako je tada rečeno, potrebna je međuresorna suradnja kako bi ovakav prijedlog bilo moguće ostvariti. “Ukoliko to uspijemo, vjerujem da će se veći broj mladih odazivati pozivima za volontiranje u različitim djelatnostima, znajući da će im stečeno znanje i iskustvo pomoći prilikom zapošljavanja, ne samo da bi ostvarili radni odnos, nego da bi na temelju stečenog iskustva mogli imati i viša primanja”, zaključila je Vesna Vučemilović, saborska zastupnica i predsjednica saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport.

Projekt ‘mimladi.hr – novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.