U novom broju donosimo:

12. kolovoza 2022.

Hrvatsko zdravstvo je na umoru, a najavljenu reformu više nitko i ne spominje

Žrtva uništenog zdravstvenog sustava vjerojatno je i novinar Vladimir Matijanić, čija smrt posljednjih dana izaziva zgražanje premda su mnogi od nas u svojoj okolini, u svojoj obitelji ili među znancima imali barem jednoga od onih koji su doživjeli sličan ili identičan tretman od hrvatskog zdravstva.

S novim sojem korone borimo se bez ikakve strategije, a da bi se pokoji milijun od turizma ulio u praznu državnu blagajnu, Vlada ignorira koronu pa su i među liječnicima napuci jasni – trenutno je u Hrvatskoj ‘na snazi’ blaži virus. Beroš prihvaća biti na krivoj strani, u svakoj civiliziranoj zemlji uz propuste poput ovih u Matijanićevu slučaju Beroš bi već bio bivši, a ovako premijer čeka jesen i novu rekonstrukciju Vlade nakon koje će mu se zahvaliti na suradnji.

U nastupima o prednostima eura nad kunom predstavnici Vlade i HNB-a prešućivali su problem trgovačkih društava

Ako neki d.o.o. ima temeljni kapital od 20.000,00 kuna, a takvih je na desetke tisuća, novi kapital u eurima neće automatski moći biti 2654,46 eura. Taj i takav iznos bio bi nepraktičan jer se ne bi mogao dijeliti na više suvlasnika bez ostatka. To je i razlog što Zakon o trgovačkim društvima propisuje da temeljni kapital mora biti djeljiv sa sto.

Trebat će izmijeniti ZTD, a sva trgovačka društva morat će promijeniti nominalnu vrijednost dionica, udjela i vrijednost temeljnog kapitala. Te promjene mogu uzrokovati različite probleme i postavlja se pitanje kako će se rješavati u praksi. Zakon o uvođenju eura kaže da su dionička društva zahtjev za upis promjena dužna podnijeti nadležnom registarskom sudu u roku od najviše godinu dana. Društvima s ograničenom odgovornošću Zakon je propisao rok od tri godine.

Stvorili su prijateljski odnos jer obojica znaju da mogu profitirati

Upućeni tvrde da su se njih dvojica u posljednje vrijeme zbližila kao nikada prije. Oni koji dobro poznaju Karamarka govore kako ga s Plenkovićem povezuju utjecajni kadrovi iz vinkovačke organizacije HDZ-a s kojima su i jedan i drugi u odličnim odnosima.

Prema riječima HDZ-ovaca bliskih premijeru, nije nemoguće da se i Karamarkovo ime pojavi na stranačkim listama za parlamentarne ili europske izbore jer bi Plenkoviću njegov povratak odgovarao zato što bi time primirio unutarstranačku, ali i izvanstranačku desnicu. Početkom lipnja navodno je bilo određenih pokušaja da se Karamarka nakon presude i poziva na stotu obljetnicu Tuđmanova rođenja aktivnije uključi u vrh stranke, pa i u samo Predsjedništvo, no od te se ideje u konačnici ipak odustalo.

Dugogodišnja kuharica iz Ureda predsjednika u povjerenju nam je otkrila sve gastronomske tajne s Pantovčaka

Kako tvrdi naša sugovornica koja godinama kuha za predsjednike, s Milanovićem se sve da lako dogovoriti, a tvrdoglav kakav jest, predsjednik se nerijetko i sam upetlja u pripremu obroka pa je tako nedavno na Hvaru ozlijedio prst, o čemu su pisali svi mediji u zemlji.

Predsjednik, prema riječima njegove kuharice, obožava povrtne juhe, nikada ne odbija ni bečki odrezak koji se poslužuje uz restani krumpir,  osim toga, na meniju se na Pantovčaku često mogu naći kotleti na žaru, a bude tu i tjestenine s raznim umacima. Kada pazi na prehranu, Milanović često jede piletinu i povrće, no kada se opusti kao sada na godišnjem odmoru, tada predsjednik ne odbija ni deserte, a posebno su mu drage palačinke koje rado jede s orasima ili s kakvom ukusnom marmeladom.

Šest dubrovačkih obitelji ovih dana strepi od deložacije zbog nezakonitosti u privatizaciji iz sredine 90-ih

Doris Košta bori se protiv deložacije i izbacivanja na ulicu šest dubrovačkih obitelji, koje su žrtve pretvorbe i privatizacije Hotela Mlini i njihovih pravnih sljednika, iza čega je stajao pokojni Anđelko Leko, nekadašnji vlasnik tvrtke HUP Zagreb. Slučaj, s elementima privatizacije na kamenjarsko-rodijačko-hercegovački način, neće se jednostavno riješiti.

Osnovni problem vrlo je jednostavan, u privatizaciji bivšeg društva Hoteli Mlini d.d. u njegovo vlasništvo upisana je imovina koja nikada nije bila u njegovu temeljnom kapitalu. Nezakonito pripisana imovina predstavljala je stambene jedinice šest obitelji. U ponudi za kupnju dionica HBI-ja d.o.o. predlaže nagodbu s Vladom, s obzirom na to da je imao potraživanje od Vlade za smještaj prognanika i branitelja u visini od 10 i 15 milijuna kuna. Vlada prihvaća ponudu i pristaje prebiti sva dugovanja prema HBI-ju d.o.o.