Kamo je nestalo 26 milijardi eura deviznih rezervi
Iz bilance HNB-a 31. prosinca 2022. vidimo da je gotovo 30 posto svoje inozemne aktive oročio u inozemnim bankama, a za njezin najveći dio, gotovo 60 posto, kupio je vrijednosne papire u devizama. Koliko nam je poznato, bile su to gotovo isključivo obveznice Njemačke. Samo 6,6 posto svoje ukupne imovine uložio je u obveznice Hrvatske, kunske i devizne.
Nekadašnje hrvatske devizne rezerve i dalje su u bilanci HNB-a, samo više nisu devizne nego su rezerve u domaćem novcu i postale su dio konsolidirane bilance Europske središnje banke, odnosno Eurosustava. I jesu i nisu imovina HNB-a. Mogli bismo zaključiti da je devizama koje je prikupila emitirajući kune hrvatska središnja banka financirala razvoj, zapošljavanje i rast u Njemačkoj, a ne u Hrvatskoj. Je li mogla drukčije? I mogla je i nije mogla. |
Odgovori
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.