“Danas je manje od dva mjeseca kada je potres pogodio Zagreb.  Što smo napravili? Osim činjenice da je Vlada u suradnji s gradom Zagrebom, građevinarima, strojarima, arhitektima, pravnicima i drugima pripremili nacrt zakona koji je u javnoj raspravi od petka, takav zakon koji će uspostaviti jasni okvir ne može se dogoditi u kratkom roku. Činjenica da je vlada pripremila zakon da je sa sadržajem suglasan i grad Zagreb, da su predstavnici struka suglasni je postignuće i nije tako izgledalo od početka, ja sam se osobno involvirao.”

“Ova vlada je rebalansom 141 milijun kuna osigurala za najpogođenije, financirat će se obnova  krovova, zabatnih zidova i dimnjaka te financiranje bojlera u onim kućama i stanovima koji su najpogođeniji. Ja sam osobne zvao ministre ti, ti, ti i ti ćete izdvojiti sredstva”, kazao je premijer.

Najavio je i osiguranje najamnina svima onima koji nemaju drugu nekretninu, a ne mogu biti u svojoj vlastitoj. Ići će se i na sredstva Europske unije iz kojih će se financirati 120 milijuna eura za obnovu bolnica i 50 milijuna eura za obnovu škola.

“Ovo danas što vidite je politički aktivizam i to je u potpunosti dopušteno u demokratskom društvu. Za razliku od mnogi drugi političkih aktivista, Vlada i HDZ su ukupno dali milijun i 500 tisuća kuna  za obnovu Zagreba, ako sve zbrojimo to je 10 posto ukupno svih uplata za obnovu Zagreba, i to je kredibilitet puno veći od političkog performansa kojeg sada vidite”, komentirao je Plenković prosvjednike ispred Hrvatskog sabora.

Usporedba s europskom omotnicom

“Za dizanje zgrada na razinu sigurnosti prije šteta treba nam 13 i pol milijardi eura. To vam je za milijardu eura više od ukupne financijske omotnice koju je Hrvatska imala za članstvo u EU 2013.-2020.”, kazao je Plenković odgovorivši novinarima na pitanje da još nema zakona jer je riječ o velikom poslu.

“Evo ga tu su, 13 i pol milijardi eura je tu i mi ćemo to sada obnoviti za dva i pol mjeseca! Ne. Postupno će se nalaziti sredstva kako da se to financira. To nisu stvari koje netko može preko noći riješiti. Mi ovdje radimo ex post. Financiramo krovište, zabatne zidove dimnjake i bojlere, dakle ne pada kiša, ne puše, ima se tople vode, da se živi unutra, a onima koji to nemaju imaju najamninu. Gdje je taj tekst i stručnjaci s alternativnim prijedlogom? imaju li ga ovi vani, ovi u prolazu?”, obrecnuo se premijer na prosvjednike koji su ispred zgrade Hrvatskog sabora odaslali poruku da prvo žele Zakon o obnovi Zagreba nakon potresa, a onda dolazi u obzir raspuštanje Sabora.

Nakon toga izašao je na glavni ulaz u Sabor, gdje su ga dočekali prosvjednici. “Ja sam dao izjavu, s obzirom da se ovdje ne možemo čuti, nema smisla da razgovaramo”, poručio je Plenković prosvjednicima koji su ga ispratili povicima “Zašto bježite”.

O izborima

Plenković je rekao da su na sastanku Kluba zastupnika HDZ-a na kojem su bili svi članovi Vlade “potvrdili stav najviših tijela stranke, stav parlamentarne većine, a to je prijedlog da se raspusti Hrvatski sabor s današnjim danom. Zašto? U 2016. godini napravili smo program i kada danas rezimiramo, mi smo praktički sve bitne točke i realizirali. Morali smo rješavati jako puno tema iz hrvatskog tranzicijskog ormara i nosilt se s kriznim upravljanjem s više od tri godine i osam mjeseci današnjeg upravljanja, da bismo na kraju našeg mandata došli do globalne krize bez presedana koja je pogodila i Hrvatsku.

O ovom događanju će se godinama raspravljati i u o njegovom utjecaju na gospodarski i zdravstveni sustav i to je Hrvatskoj dala prigodu da može komparativno vidjeti kako se hrvatska vlada može ponašati”, kazao je premijer.

Ovu korona krizu usporedio je s kolapsom Agrokora, “kada smo jasno rekli da nam prijeti financijski i gospodarski tsunami, a neki su ostali u uvjerenju da nam ništa ne prijeti.”

“Temeljem tog iskustva vidjeli smo kako je to kada pokažemo svi i to na bazi velikog povjerenja između hrvatskih građana i institucija vlasti da smo zreli i da možemo poduzeti ogroman napon u financijsko gospodarskom i zdravstvenom aspektu.

Jednoznamenkasti brojevi novozaraženih govori da smo pandemiju zaustavili spriječili i minimalizirali, Istodobno dali masivnu podršku privatnom sektoru za plaće”, ponovio je premijer iznijevši podatak da je pola milijuna ljudi dobilo iznos minimalne plaće za ožujak, a 600 tisuća njih će dobiti iznos od 4000 kuna za plaće za travanj kada je bio kompletni zastoj gospodarskih aktivnosti.

“To je situacija u kojoj je država stala iza radnih mjesta i gospodarstva, pritom preraspodijelila proračun, našla sredstva na domaćem tržištu zahvaljujući kvalitetnim upravljanjem javnim financijama i to zahvaljujući tri proračunska deficita koja smo imali za redom, podsjetio je Plenković.

“Želimo novo povjerenje i želimo izići kao stranka pred hrvatske birače: ovo su naša postignuća i ovo je naš plan. Konsolidirati parlamentarnu većinu sada, jer će od jeseni izazovi ponovo biti objektivno veći i tada ići snažni s novim legitimitetom dalje”, poručio je predsjednik Vlade.