Posljednji dio ovog terorističkog napada 9. listopada 1934. na Canebièreu u Marseilleu.

Vratimo se ovom br. 242  Miroir du Monde  od 20. listopada 1934., a posebno slici naslovnice:

18 godina prije ovog događaja, princ Aleksandar, koji još nije bio kralj, posjetio je francusku frontu prema Verdunu u nazočnosti predsjednika Republike Raymonda Poincaréa i generala Joffrea. Naslov ove slike  Tri velike nestale figure  objašnjavaju se činjenicom da su, ako je kralj upravo umro 9. listopada 1934. u Marseilleu, umrle i druge dvije osobe: Joffre 1931. i Poincaré nedavno, 15. listopada 1934. godine. U svojim krevetima, naravno, jer puno stariji od kralja.

Štoviše, vijesti o sadržaju ovog časopisa, 3 stranice posvećene su karijeri Raymonda Poincaréa koji je upravo umro.

Ali svejedno posljedice atentata na kralja Jugoslavije Aleksandra I. i Louisa Barthoua zauzimaju najviše prostora.

Prije svega, nacionalni sprovod ministra vanjskih poslova Louisa Barthoua …

od Quai d’Orsaya do Invalida za službeni dio prije pokopa u obiteljskoj intimi, pratnji u Père Lachaiseu.

Za sprovod kralja Jugoslavije i razumijevanje situacije na Balkanu,  Le Miroir du Monde nije  oklijevao tamo poslati jednog od svojih izvjestitelja, u satima koji su slijedili dramu u Marseilleu.

U Hrvatskoj, u Zagrebu, jer mnogi vjeruju da je napad djelo hrvatskih separatista, ustaša. No, izvjestitelj pokriva i kraljev sprovod. Njegove posmrtne ostatke vratio je u Split isti “Dubrovnik” koji je kralj koristio na putu do tamo.

(slika dolje, pristanište ”  Dubrovnika” u Splitu. Tada je to bio prijelaz gradu …

   do stanice gdje poseban vlak čeka kraljev lijes da bi ga odvezao u Beograd.

Nema slika sahrane u Beogradu koja se nije smjela dogoditi odmah, ostaci kralja koji će se nekoliko dana pokazivati ​​narodu. S druge strane, nekoliko članaka pokušava razumjeti razloge ove tragedije. U Hrvatskoj, u Dalmaciji, gdje su antisrpski pokreti moćni, pokazuju nam se prostori uništeni eksplozijom …

kao u pošti u Sarajevu. Bombe često stižu iz inozemstva i eksplodiraju zahvaljujući dobro organiziranom vremenu u postavljenim satima. Novinar izvještava u disidentskim skupinama poput ovih …

    koji se prikazuju više folklorom nego opakim dodirom, oni …

poznate bugarske komitalije o kojima smo već govorili u određenim časopisima koji su pokrivali Veliki rat.

Iako francuska policija favorizira hrvatsku stranu, i one ljudi Ante Pavelića (Pavelitch u pregledu) …(Ovdje ću nadodati i to da slika koju vidite dr. Ante Pavelić je opis članka na cijeloj stranici 387  “LE BRASIER CROATE” = “HRVATSKA ŽERAVA” gdje pisac Michel Gorel opisuje borbu Hrvata za svojom vlastitom Državom Hrvatskom. Uvjerenja sam da je vrlo mali broj Hrvata danas koji su upoznati sa sadržajem ovog opisa. Zato mislim da bi ga bilo dobro prevesti na hrvatski za hrvatske potrebe. Moja opaska, Mile Boban, Otporaš.)

novinar ne isključuje trag bugarskog separatističkog pokreta, ORIM-a, Makedonske unutarnje revolucionarne organizacije, VRMO-a na bugarskom jeziku, što se pokazalo najvjerojatnijim tragom danas.
Štoviše, na dnu ove stranice, gore, u ovoj maloj tablici, otkriva se stvarni identitet ubojice iz Marseillea. Putovnica na ime Pétrus Kelemen doista je pripadala Gueorguievu Tchernozemskyu koji nije imao nikakve veze s hrvatskim ustašama. (Ovo ne odgovara istini. Novinar Michel Gorel je, po mojem skromnom mišljenu htio omalovažiti ulogu Hrvatskih Ustaša u sudjelovanju ubojstva na srpskog kralja Aleksandra Kara-Đorđevića, a dati veću važnost i ulogu bugarskim borcima protiv Jugoslavije. Zato prilažem sliku Vlade Černozemskog, odnosno Petrus Klemen-a u odori hrvatskih revolucionaraca Ustaša. Mo. Mile Boban, Otporaš.)

Danas govorimo o Vladi Černozemskom ili Cernozemskom.

Nije loš rad reportera  Miroir du Monde-a,  Michela Gorela, Claudea Izaberta i Geo-Ch-a. Vera!