😯 GODINA “HRVATSKE ENCIKLOPEDIJE” . 10.11.1941. – 10.11.2021., piše dr. Tomislav Dragun

Zagreb, 16. listopada 2021.

Broj: HE-001/2021

MINISTARSTVO KULTURE I MEDIJA RH

Za ministra

Zagreb – Runjaninova 2

MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA RH

Za ministra

Zagreb – Donje Svetice 38

LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD “MIROSLAV KRLEŽA

Za ravnatelja

Zagreb – Frankopanska ul. 26

Na znanje:

mr. sc. Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Trg sv. Marka 2

Kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački, Zagreb, Kaptol 31

“Hrvatsko slovo”, Stjepan Šešelj, glavni urednik, Zagreb, Hrvatske bratske zajednice 4

Općinski građanski sud u Zagrebu, br. 21.P-439/2021, sudac: Helena Frigo Bomeštar, Zagreb, Ulica grada Vukovara 84

Predmet:

Zahtjev za pristup informacijama.-

Na temelju članka 18. Zakona o pravu na pristup informacijama, molim pristup sljedećim informacijama:

1. neiskorišteni dio od 60.000 natuknica “Hrvatske Enciklopedije”, koje se bile pripremljene za objavu,

2. Elaborat o HlBZ-u što ga je napisao i potpisao “Dr Mate Ujević privremeni rukovodilac HIBZ-a”, koji je datiran 18. V. 1945.

3. neobjavljeni rukopis četvrtog sveska Enciklopedijskog zbornika “Znanje i radost”.

Naime, “Na 808 stranica prvoga sveska Hrvatske enciklopedije obrađene su natuknice pod slovima A-Automobil (tiskanje sveska je dovršeno 10.11.1941.).” U spomen na to objavit ću (o svom trošku) 10. studenog 2021. knjigu izvadaka toga izdanja.

Tražene informacije su mi potrebne – dakle – za moj znanstveno-istraživački i bibliografsko-publicistički rad, kojega sam financiram, jer od yugo-komunističkog Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske nisam dobio ni kune potpore, za razliku od Jugoslovena Slavenke Drakulić i Rade Šerbedžije, koje se obilno financira, a u okviru kojega sam dosad ostvario ove rezultate:

Objavljena djela

69. “HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA – Knjiga 6: 20 VELIČANSTVENIH HRVATA – KASIM GUJIĆ”, Zagreb, 2019. godine

71. “HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA – Knjiga 31: Hrvatska enciklopedija Mate Ujevića”, Zagreb, 2020. godine

80. “HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA – Knjiga 32: FRANO SUPILO – ODBAČENA DRŽALICA JUGOSLAVENSKOG PRASKOZORJA”, Zagreb, 2020. godine

104. “HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA – Knjiga 33: JOSIP KUŠEVIĆ – O SAMOSVOJNIH PRAVIH I PRAVILIH KRALJEVINA DALMACIJE, HRVATSKE I SLAVONIJE”, Zagreb, 2020.

79. “HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA – Knjiga 34: JUGOSLAVIJA NIJE SRBSKI PROJEKT, 1. dio: Mladenaštvo Hrvatskog Naroda”, Zagreb, 2020. godine

(122.) GLASNIK – Knjiga 111: ZNANJE I RADOST, 1. dio: KNJIGA NAD KNJIGA, Zagreb, 2021.

101. GLASNIK  – Knjiga 112: ZNANJE I RADOST 2. dio, svezak 1: HRVATI I DRŽAVA HRVATA, Zagreb, 2020.

102. GLASNIK  – Knjiga 113: ZNANJE I RADOST 2. dio, svezak 2: HRVATI I DRŽAVA HRVATA, Zagreb, 2020.

114. PRVA IZLOŽBA HRVATSKIH UMJETNIKA U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ, 1. dio, Zagreb, 2020.

115. PRVA IZLOŽBA HRVATSKIH UMJETNIKA U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ, 2. dio, Naklada Gornji Draguni, Zagreb, 2020.

116. PRVA IZLOŽBA HRVATSKIH UMJETNIKA U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ, 3. dio, Naklada Gornji Draguni, Zagreb, 2020.

Pripremljeno za objavu

KULTURA U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ (10.4.1941.-29.11.1945.) NAKLADNIŠTVO – 3. dio: Hrvatska čitanka Mate Ujevića, prvi svezak

KULTURA U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ (10.4.1941.-29.11.1945.) NAKLADNIŠTVO – 4. dio: Hrvatska čitanka Mate Ujevića, drugi svezak

U ovu svrhu izdvajam nekoliko misli MLADENA ŠVABA (inače Židova) iz njegove studije: “Mate Ujević, utemeljitelj suvremene  hrvatske enciklopedike” (Leksikografski zavod “Miroslav Krleža” Zagreb):

Te dvojbe najbolje ilustrira podatak da je početni abecedarij Hrvatske enciklopedije brojio 240.000 natuknica, a nakon pročišćavanja ustalio se na oko 60.000.

Tek u petom svesku Hrvatske enciklopedije na 738 stranica s natuknicama Dilatacija-Elektrika, koji je dotiskan 2. V. 1945., probio se službeni korienski pravopis. Bio je to ujedno i posljednji objavljeni svezak Hrvatske enciklopedije. Hrvatska enciklopedija u pregledima enciklopedijskih i leksikografskih nastojanja na hrvatskom i južnoslavenskom prostoru nakon rata nije nikad osobito dobro prošla, jedva da joj je posvećeno 10 -15 redaka.

U oglednome arku iz 1940. na zadnjoj stranici donosi se maketa tada predviđenih 12 svezaka, ali neposredno po izlasku prvoga sveska već je bilo i nestručnjaku jasno da, budući da u prvi svezak nije stala predviđena građa, mora bit i više od 12 svezaka. U prikazima, kojih je bio ne mali broj u nekoliko mjeseci po izlasku, spominje se 16 svezaka. Međutim, kada se usporedi omjer unesenoga gradiva u prvih pet svezaka А-Elektrika s planiranim, vidi se da je to građa koja je planirana za tri sveska, pa je jasno da bi za ukupnu građu i predviđeni indeks s popisom svih koji su se pretplatili na Hrvatsku enciklopediju prije izlaska prve knjige, dakle do sredine veljače 1941., a takvih je bilo čak 2.500, obuhvatio više od 20 knjiga. U zadnjem svesku bio je predviđen i atlas.

Njezinu svrhu Ujević je odredio u oglednom arku:

“Želimo, da naša enciklopedija bude u prvom redu hrvatska, to jest da se posebno i opširnije obazire na hrvatske prilike, a zatim na prilike bližih, srodnih naroda, dok će prilike i osobine dalekih naroda prikazivati zbitije i sažetije. Želimo, da Hrvatska enciklopedija prikaže naš udio u sveopćem kulturnom stvaranju i da na taj način dođe do izražaja i narod kao cjelina i pojedini naši kulturni stvaraoci.”

Ujević postavlja ovo načelo:

“Što se tiče suradnika ja sam stao na jedino ispravno stajalište, da u hrvatskom leksikonu (podrazumijeva HE, M. Š.) moraju surađivati svi naši stručnjaci bez obzira na njihovo političko, kulturno ili socijalno naziranje”, Urednici pojedinih struka bili su u svojem radu, izboru suradnika i određivanju opsega materijala te dopuni abecedarija iz svog djelokruga rada samostalni.

Lavoslav Šik, urednik struke judaica, držao je “čašću i zadovoljstvom da mu je povjereno uredništvo toga odsjeka”. Za prvu knjigu uspio je osigurati suradnike samo iz Zagreba, kao što su Samuel Romano, Hinko Gottlieb, Lavoslav Glesinger, Rudolf Buchwald, dok je u radu redakcijskog odbora za judaicu sudjelovao nadrabin Gavro Schwartz. Za sljedeće sveske bila je “donekle osigurana svestrana suradnja svih naših židovskih autora”. Prema Šiku, “u Hrvatskoj enciklopediji bit će prvi puta slučaj, da baš Židovi prikazuju za veliku opću čitalačku publiku sve što je za istu važno i interesantno da znaju о židovskim pitanjima, a napose sve što su dobra, lijepa i važna stvorili Židovi u Hrvatskoj i u cijeloj Jugoslaviji.20

Jože Glonar, jedan od urednika slovenistike u Hrvatskoj enciklopediji, s pravom je napisao i pokazao na primjerima u ljubljanskom Jutru da je Hrvatska enciklopedija “i najveća slovenska enciklopedija, jer s jednakom ljubavlju donosi iz pera mojih slovenskih suradnika sve, što treba da se napomene iz Slovenije i iz života i nastajanja Slovenskog naroda”.21 Na istim načelima uređivani su srpski život, kultura, povijest, umjetnost itd. pod uredništvom Milana Budimira.

U petom svesku, koji izlazi tjedan dana prije prestanka borbi u II. svjetskom ratu, iako je objelodanjen na morfonološkome tzv. korienskome pravopisu, došlo je do zanimljivih pojava.

Osim nezavršene Hrvatske enciklopedije, iza HIBZ-a je ostalo u različitim fazama tiska, uveza, priprema ili čak potpuno završeno 129 naslova knjiga. Postoji njihov popis u Elaboratu o HlBZ-u što gaje napisao i potpisao »Dr Mate Ujević privremeni rukovodilac HIBZ-a«, koji je datiran 18. V. 1945.28 Bio je to elaborat namijenjen »komesaru nekom učitelju, koji o stvari nema pojma«, kako nas obavještava Josip Horvat pod datumom 14.V. 1945.29 Vjerojatno je u toga nepoznatog učitelja završio i original Ujevićeva elaborata, kojem je bio priložen i popis svih HIBZ-ovih izdanja. Nakon stoje gotovo mjesec dana komesar u HIBZ-u bio učitelj nepoznatoga imena, koji o stvari nema pojma, na njegovo mjesto dolazi Šime Balen.30 Za Balenova komesarijata HIBZ je pretvoren u Nakladni zavod Hrvatske, s vrlo smanjenim opsegom poslova.3′ Šime Balen odigrao je još jednu sudbonosnu ulogu u životu i djelovanju Mate Ujevića. Kada je Ujević objelodanio svoje putopisne zapise iz SAD-a32, u kojima se ne baš pohvalno izrazio o nekim tada vodećim ljudima Hrvatske bratske zajednice, došlo je do političkoga skandala, potaknuta od Balena. (Je li to taj Šime Bolen koji je napisao 1952. god. knjigu KRVNIK PAVELIĆ 1952.; u kojoj donosi slike partizanskih zločina a Šime Balen ih navodi kao “ustaške žrtve”. Prilažem sliku te knjige. 

Prilažem također sliku iz iste knjige st.144 gdje taj YU novinar Šime Balen piše koje je dijelove Hrvatske Pavelić prodao Italiji da dođe na vlast. Je li to taj isti Šime Balen koji je u lipnju 1989. god. bio u društvu suradnika Franje Tuđmana kada je se je osnivala HDZ.? Ova knjiga sa cijelim sadržajem spada u najveće pisane klevetničke knjige protiv Poglavnika, NDH, Ustaša i svih onih koji su bili za Prvu Hrvatsku Državu u dvadesetom stoljeću sa tri (3) inicijala N.D.H. Kako bi se mogla što bolje razumijeti vremenska razlika, poznato je URBI ET ORBI da se uvijek spominje Prvi i Drugi svijetski rat. To govorim zato što kod današnjeg političkog vrha Druge (u dvadesetom stoljeću) Hrvatske Države sa dva (2) inicijala R.H. se spominje samo i jedino “domovinski rat” kako bi se namjerno izbjeglo spominjanje da su Hrvati u dvadesetom stoljeću imali Prvu Državo. To je upravo to što današnja vlada RH želi naturiti hrvatskom narodu da nije postojala Prva Država sa tri (3) inicijala N.D.H. mo. Otporaš.)

HIBZ je pripremao i četvrti svezak Znanja i radosti, uredništvo kojega je bilo u zgradi na uglu Zrinjevca i Nikolićeve ulice, tj. ul. Nikole Tesle. Na Zrinjevcu br. 20 bio je prodajni dućan HIBZ-a. Riječ je o dućanu između Ljekarne Zrinski i zgrade Arheološkog muzeja u Zagrebu, a iznad Generalturista na uglu Berislavićeve i Zrinjevca, na prvome katu bila je uprava i sjedište većeg dijela HIBZ-a.

                      dr. sc. Tomislav Dragun

vlasnik, direktor, autor